Video
U osnovnim školama u Crnoj Gori neophodno je da se promijene nastavni planovi i programi i da se počne sa primjenom projekta cjelodnevnog boravka učenika kako bi obrazovanje bilo kvalitetnije, jer se reformom nije uradilo ništa dobro, ocjena je akademika Slobodana Backovića, koji rukovodi odborom za obrazovanje Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, piše Pobjeda.
Preporučeno
On je juče u CANU održao predavanje o promjenama u douniverzitetskom obrazovanju, a u fokusu su bile osnovne škole u našoj zemlji. Smatra da djeca u crnogorskim osnovnim, ali i srednjim školama, nemaju funkcionalnog znanja, te da ne umiju da primijene ono što nauče.
“Zabrinjavajuće je da je skoro polovina učeničke populacije nedovoljno funkcionalno pismena. Oni upisuju fakultete i završavaju ih, a kada se zaposle ne razumiju ono što rade. Čitaju, ali ne znaju što su pročitali”, rekao je on.
Govoreći o onome što bi trebalo promijeniti, rekao je da se najveći efekti na postignuće učenika mogu dobiti uticajem na efektivnost nastavnika, opremljenost škola i rukovodioce škola, a ukazao je i na mnoge nedostatke reforme, za koju smatra da je urađena pogrešno i nepromišljeno.
“Promjenom nastavnog plana i predmetnih programa za osnovnu školu (2017) nedjeljni broj časova i predmetnih programa smanjen je za 10 odsto, s tim da je količina gradiva po jednom času ostala ista, ali nije postignuto rasterećenje učenika. Smanjen je broj časova iz svih predmeta, osim iz fizike, hemije, fizičkog, a kao obavezni ukinuti su građansko vaspitanje i nadgledano učenje koji su izvaredni predmeti. Ovakvom reformom učenici u Crnoj Gori u toku devetogodišnjeg školovanja nastavu pohađaju jednu godinu manje od učenika u zemljama OECD-a. Osim toga, naši 15-godišnjaci zaostaju dvije godine učenja u odnosu na prosjek OECD-a”, zaključio je Backović.
