To je saopšteno na konferenciji „(Ne)sigurna u onlajn prostoru“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) u okviru projekta „Korak ka rodnoj ravnopravnosti: Borba protiv digitalnog rodno zasnovanog govora mržnje i nasilja“.

Projektna koordinatorka u CeMI-ju, Maja Bjelić, kazala je da svjedočimo sve češćim pojavama sistemskog internet nasilja nad neistomišljenicima u Crnoj Gori, koje je, kako je navela, često koordinirano od različitih političkih centara.

„Istaknuti pojedinci u društvu, kreatori javnog mnjenja, lideri NVO postaju meta brutalnih kampanja neistina i uvreda. Cilj je zastrašiti one koji su meta, ali i zaprijetiti i svima ostalima koji iznose svoje mišljenje. Jedna od najizloženijih grupa ovakvom vidu nasilja su žene u javnom životu i politici u Crnoj Gori. Nažalost, društvo nema odgovarajući odgovor na suzbijanje ovog problema, a izostaje i adekvatna reakcija institucija“, istakla je Bjelić.

Ukazala je da je CeMI u projektu analizirao pojavu mizoginije, širenje rodno zasnovaniih dezinformacija i online napade na žene čiji su poslovi javni.

„Govor mržnje se uvijek širi prema ženama koje su spremne da javno iznesu svoje stavove na određena politička pitanja i zbog toga one bivaju “kažnjene“ jer se bave “muškim poslom“., navela je Bjelić.

Kazala je da je CeMI sprovodio monitoring tematskih sadržaja od marta do septembra posmatrajući aktivnosti 81 Facebook stranice, od čega 28 stranica medija, 12 državnih organa, 18 mim stranica, pet političara, 17 političkih partija i jedne organizacije.

„Kada je riječ o praćenju sadržaja na online portalima, u izvještajnom periodu je identifikovano gotovo devet puta više negativnih sadržaja u odnosu na pozitivne sadržaje koji su se na različit način bavili ženama“, upozorila je Bjelić.

Ocijenila je da ovom problemu se treba posvetiti veća pažnja u društvu, te da je potreban sistemski odgovor.

„Potrebna je ujedinjena reakcija i saradnja države, medija, socijalnih mreža, regulatornih tijela i nevladinih organizacija kako bismo zaustavili rastuće internet nasilje nad neistomišljenicama.“, poručila je Bjelić.

Načelnica Odjeljenja za pitanja rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Crne Gore, Biljana Pejović, kazala je da smo svjedoci govora mržnje prema ženama, koji je poprimio široke razmjere.

„Kad govorimo o govoru mržnje i onlajn nasilju to su načini najčešće diskreditacije neistomišljenika u savremenom društvu. Popularizacijom društvenih medija i različitih platformi moderne komunikacije, pristup javnom prostoru postao je veoma privlačan i jednostavan za govor mržnje. Svjedoci smo da su u našoj zemlji mizogini govor i govor mržnje u porastu“, navela je Pejović.

Ukazala je da su jedan vid govora mržnje prema ženama negativni komentari na izražene stavove.

„Internet omogućava anonimnost koja je izuzetno opasna. Žene su češće žrtve i ti napadi utiču na dostojanstvo žene na radnom mjestu, sprečavaju je da izrazi svoje mišljenje i često joj ugrožavaju pravo na slobodu govora“, kazala je Pejović.

Projektna koordinatorka u Programu za rodnu ravnopravnost u Programu Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Marija Blagojević, ocijenila je da su zakoni i institucionalni mehanizmi izuzetno važni i jedna od glavnih karika u borbi protiv diskriminacije žena, ali oni ne mogu da promijene ukoprijenjene patrijarhalne obrasce „po kojima smo ustrojeni da živimo i da se ponašamo“.

„Na današnji dan imate samo oko deset odsto imovine koja je u vlasništvu žena.To je direktna posljedica šablona i ponašanja na koje smo navikli. Porodični zakon na današnji dan u Crnoj Gori garantuje ravnopravnost između nasljednika i nasljednica, ali žene se dominantno odriču svog dijela nasljedstva zbog duboko ukorijenjenih manifestacija običajnog prava koje su ostale“, rekla je Blagojević

Ukazala je da su danas žene obrazovanije u crnogorskom društvu, ali da se to ne reflektuje na tržištu rada, gdje od ukupnog broja nezaposlenih 60 odsto čine žene.

„U poslednje dvije, tri godine kako se broj žena na mjestima odlučivanja povećava, vidljivije je nasilje nad ženama u javnom prostoru“, rekla je Blagojević.

Podsjetila je da je UNDP sproveo istraživanje o nasilju nad ženama u politici u Crnoj Gori prošle godine, koje je pokazalo da je devet od deset žena koje su u politici potvrdilo da su iskusile neku vrstu diskriminacije.

„Sedam od deset žena je potvrdilo da je iskusilo neku vrstu nasilja, bilo da je u pitanju onlajn nasilje, medijsko, psihološko nasilje unutar partije, finansijsko, fizičko. To je pokazalo da je problem itekako prisutan u Crnoj Gori, a mnogo je vidljiviji u posljednje vrijeme“, navela je Blagojević.

Izvršna direktorka Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić, kazala je da vladajuća slika žena u jednom društvu u velikoj mjeri zavisi od njihove reprezentacije u medijima.

„Kada posmatramo narative u medijima, primjećuje se da su i dalje takvi da se podstiču svi rodni stereotipi gdje je rijetkost da imamo situaciju da su žene i muškarci izjednačeni po svojim ličnim kvalitetima i profesionalnim sposbnostima, a da se žena ne stavlja u kontekst da je važno da je majka, supruga itd.“, navela je Nikolić.

Smatra da su stereotipi i dalje ukorijenjeni, da oni mogu da blokiraju društvenu promjenu,  kao i da su mediji za to itekako odgovorni.

„Uloga medija u društvu je emancipatorska, ali sada je prisutna reklerikalizacija, retradicionalizacija, repatrijarhalizacija društava, i stvari idu teže. Ti trendovi se osjećaju i u Evropi. Istovremeno, društvena reakcija i osuda izostaju, kao i sama solidarnost između žena“, smatra Nikolić.

Prema njenim riječima, onlajn nasilje nad ženama koje je prisutno samo je vrh ledenog brijega, navodeći da su suštinski poblem nasilje i agresija koji su povećani, „a koje mi imamo u društvu i sa kojima se dovoljno ne bavimo“.

Nikolić je ocijenila da je u onlajn komentarima na portalima i na društvenim mrežama potrebna veća samoregulacija, društvena odgovornost medija i proaktivniji pristup.

Saradnica u nastavi i doktorantkinja u oblasti na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, Jovana Davidović, predstavila je istraživanje koje je bilo dio njene doktorske disertacije, a koje se u jednom dijelu bavi izvještavanjem medija u Crnoj Gori o temi selektivnog abortusa.

Istraživanje je sprovedeno od 2012. do 2019. godine, a analizirane su sve vrste medija.

„Istraživanje je pokazalo da je više od 50 odsto medijskih informacija na neki način potpisano, ali zabrinjava podatak da više od 40 odsto informacija nije potpisano ili je preuzeto od drugih autora“, navela je Davidović.

Kazala je da su fotografije u medijima najčešće bile personalizovane, da su na njima prikazane osobe koje se citiraju, ali da je zanimljiv bio sadržaj depersonalizovanih fotografija.

„Depersonalizovane footgrafije su najčešće prikazivale trudnice koje su na medicinskom pregledu ili su same na fotografiji, sa ogoljenim trudničkim stomakom. Prikazivanje depersonalizovanih trudnica dodatno dehumanizuje žene kao takve, prikazuje ih kao medicinsko sredstvo i partnerski čin kao što je trudnoća svodi samo na ženu i njenu odgovornost“, rekla je Davidović.

Kako je ukazala, istraživanje je pokazalo da je 76 odsto vijesti motivisano djelovanjem spoljnih aktera, a da je manje od jedne trećine medijskog uzorka bilo inspirisano inicijativom novinara.

„77 odsto objava pripada faktografskom žanru, ostatak je analitičkog tipa. Najčešće su bili prisutni negativni statvovi u komentarima, potom pozitivni i negativni statvovi i u najmanjem dijelu pozitivni stavovi“, kazala je Davidović.

Ukazala je da je samo petina informacija posredno bila povezana sa pitanjem selektivnog abortusa.

„Za sedam godina i 245 objava, od njih je petina bila posredno povezana sa selektivnim abortusom“, precizirala je Davidović.

Istaživanje je, kako je rekla, pokazalo da svaki drugi građanin Crne Gore vjeruje da je žena nepotpuna kao ličnost ukoliko nije majka.

„U anketnom istraživanju svega 11 odsto građana i građanki otvoreno podržava selektivni abortus. Kada ih upitate da li selektivni abortus treba dozvoliti u porodicama u kojima nema muške djece, taj procenat se duplira. Svaki peti ispitanik otvoreno podržava abortus u porodicama u kojima nema muške djece“, navela je Davidović.

Istakla je da je analiza diskursa pokazala da je u svakoj petoj medijskoj objavi tema selektivnog abortusa marginalizovana.

„Privatni patrijarhat koji imamo u spoljašnjem svijetu se prenosi na medijski prostor i njegovo prisustvo se ogleda u naturalizaciji ženskog identiteta, i svođenju njene ulogre na reproduktivnu funkciju.“, rekla je Davidović.

Eksterna ekspertkinja u CeMI-ju, Ana Nenezić, govorila je o političkoj kampanji vezanoj za lokalne izbore u Podgorici i 13 opština i primjerima koji oslikavaju nasilnička ponašanja u online prostoru koje, kako smatra, ništa manje ne izaziva posljedice u odnosu na druge oblike nasilja.

„Dovoljno je da pogledate brojne mimove koji su kreirani u odnosu na ono što je lik jedne političarke u današnjem društvu pa je za razliku od kritika koje na račun muških političara možemo čuti, koji se tiču njihovog djelovanja, kod žena vidimo kritike kroz različite karikature i loše poruke koje se tiču onoga što je integritet jedne žene, njen fizički izgled, porodične okolnosti“, navela je Nenezić

Smatra da je dobro rješenje koje će doprinijeti suzbijanju ovog nasilja Novi zakon koji je usvojila Evropska komisija o digitalnim uslugama, a koji će stupiti na snagu početkom sledeće godine.

Doktorand i saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore i moderator podcasta G-spot, Marko Savić, ukazao je na posljedice i uvezanost rodno zasnovanog nasilja u sajber prostoru sa zaštitom ljudskih prava.

„O realnosti ovog tipa nasilja prema ženama i djevojčicama govore i ozbiljne posljedice koje takvo nasilje uzrokuje: emocionalni stres, gubitak statusa, nemogućnost profesionalnog napredovanja, gubitak samopouzdanja i samopoštovanja, smanjenje produktivnosti, povlačenje iz javnog života, zadiranje u privatnost, pa i samoubistvo. Dakle, govorimo o posljedicama po mentalno i fizičko zdravlje i ugrožavanje života“, naveo je Savić.

Smatra da je važno osvijestiti i aspekt tzv. digitalne trajnosti.

„Ovakvo nasilje trajno obilježava ženin identitet u sajber prostoru, znajući da u nepreglednom moru sadržaja na internetu svaki segment ostaje negdje pohranjen i gotovo nemoguć za trajno uklanjanje. Ovo je aspekt koji upućuje na posljedice u produženom trajanju za ženu koja je doživjela ovakav oblik nasilja“, ukazao je Savić.

Konferencija je održana u okviru projekta „Korak ka rodnoj ravnopravnosti: Borba protiv digitalnog rodno zasnovanog govora mržnje i nasilja“, koji sprovodi CeMI, a finansira ga Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.