Imajući u vidu situaciju u Narodnom muzeju Crne Gore, Ministarstvo kulture je predložilo Vladi formiranje Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije u Narodnom muzeju, februara 2018. Državna komisija je u prvom Izvještaju, konstatovala stepen realizacije aktivnosti revizionih komisija Muzeja, prepoznala određene probleme u radu i dala predlog za postupanje u narednom periodu. Predmetne revizione komisije Narodni muzej nijesu u potpunosti obuhvatile ukupan muzejski materijal, ali ni bibliotečku i arhivsku građu kojom raspolaže Narodni muzej, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama minsitar kulture Aleksandar Bogdanović.

Prema njegovim riječima nakon dostavljanja Izvještaja, Državna komisija je dala preporuke za otklanjanje prepoznatih nedostataka i propusta, pa je tako Narodni muzej donio rješenja o obrazovanju komisije za reviziju svih oblika dokumentacije i evidencija, kao i komisije za reviziju muzejskog materijala svih jedinica Istorijskog muzeja, bibliotečke i arhivske građe, uspostavio muzejsku dokumentaciju za novonabavljeni muzejski materijal Arheološkog muzeja.

“Na osnovu toga, Ministarstvo kulture, Državna komisija i Narodni muzej Crne Gore uradili su Uputstvo za reviziju muzejskog materijala i muzejske dokumentacije. Državna komisija je revizionim komisijama Narodnog muzeja dala rok 26.07.2019. za poslove revizije, i nakon toga rok od tri mjeseca za donošenje Izvještaja o zatečenom stanju, utvrđenim razlikama, predlogu za otpis i mjerama zaštite muzejskog materijala, dok je za Umjetnički i Etnografski muzej bilo predviđeno da se revizije završe do kraja 2018, što je i urađeno, i sada su komisije dužne da sačine pomenuti izvještaj u roku od tri mjeseca od završene revizije. Dakle, očekujem konkretne rezultate za ove dvije muzejske jedinice do kraja marta 2019, a siguran sam da će i novoformirana Državna komisija koju budemo imenovali do kraja januara, kvalitetno pristupiti ovom poslu i ubrzati dinamiku svih revizionih komisija, kako bi što skorije napravili presjek stanja i dobili precizne podatke i nalaze, na osnovu kojih ćemo biti načisto sa čim raspolažemo u muzejskim fondovima i jedinicama. To je interes i obaveza svih nas, zato i preduzimamo sve kako bi utvrdili što je prije moguće činjenično stanje. Nakon takve analize, nadležne institucije, svaka iz svoje nadležnosti treba da preduzmu odgovarajuće korake i odgovornost”, pojasnio je ministar Bogdanović.

Godina za nama biće upamćena i po skandalu koji je izazvalo predstavljanje Srbije u Pekingu gdje je kao dio srpske tradicije prezentovana crnogorska nacionalna nošnja. Tome je prethodio i upis gusala na listu UNESCO.

Odgovarajući na pitanje kako komentariše te događaje i na koji način možemo zaštititi naše nasljeđe Bogdanović je kazao da je javnost bila svjedok neuspjelih pokušaja Republike Srbije da pjevanje uz gusle i nacionalnu nošnju Crne Gore prikažu kao dio vlastite tradicije i kulturnog nasljeđa, što najblaže rečeno ne odgovara istini.

“Složićemo se da su gusle i njihova upotreba dio kulturnog nasljeđa brojnih balkanskih naroda, te je bilo za očekivati da se sa većom dozom opreza i poštovanja pristupi toj činjenici, prilikom otvaranja Kulturnog centra Srbije “Ivo Andrić” u Pekingu. Činjenica da je pjevanje uz gusle za sada upisano na reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva, kao dio kulturnog nasljeđa Srbije, podrazumijeva da Srbija prilikom prezentacije nasljeđa tretira sopstvenu guslarsku tradiciju i sve ono što uz nju ide, kao što su nošnja, simbolička značenja i izvornost tekstova guslarskih pjesama. Međutim, to nije bio slučaj tokom spornog događaja. Nastupom guslara prilikom pomenutog događaja u Kini, koji je bio obučen u crnogorsku narodnu nošnju, što predstavlja krajnje eksplicitno identitetsko obilježje, organizatori nastupa posegnuli su u konkretno kulturno nasljeđe Crne Gore, predstavljajući ga kao svoje. Poštujući činjenicu da pjevanje uz gusle pripada i kulturnom nasljeđu Srbije, što je uostalom potvrđeno upisom na UNESCO listu, smatramo da se prilikom prezentacije i promocije ovog nematrijalnog dostignuća ne smije referisati na one sadržaje i elemente koji pripadaju drugim narodima”, kazao je Bogdanović između ostalog.

Članstvo Crne Gore u fondu Savjeta Evrope EURIMAGES veliki je događaj za filmske stvaraoce u Crnoj Gori.

“Crna Gora 1. januara 2019. postaje 39. članica potpornog fonda za kinematografiju Eurimaž. To je veliki datum, ne samo za nacionalnu kinematografiju već i za Crnu Goru, a prije svega i razvojna šansa za naše stvaraoce i izvanredan vid promocije naše zemlje. Članstvom u Eurimažu za crnogorski kinematografski sektor obezbjeđuju se nove mogućnosti za finansiranje projekata, prije svega, dugometražnih igranih filmova koji nastaju kao koprodukcije između dvije ili više zemalja u skladu s Konvencijom savjeta Evrope o kinematografskoj koprodukciji”, zaključio je Bogdanović.