Video
On je prije nekoliko dana predložio Monstatu način na koji popis treba da se sprovede, s ciljem da se omogući potpuno povjerenje u ovaj proces. Smatra da predviđenim načinom organizovanja popisa nije moguće spriječiti „planirane zloupotrebe“.
Ističe da su problematična četiri pitanja – nacionalna pripadnost, pitanje vjerske pripadnosti, pitanje jezika s aspekta maternjeg i jezika koji se koristi u svakodnevnoj upotrebi.
„To su četiri pitanja koja ‘lome’ ovu državu posljednjih godinu. Vidim da se spremaju stravične mahinacije i naše komšije ovo pitanje zloupotrebljavaju na pokvaren način, uz istovremeno stravično ćutanje Evrope na sve to. Ne računam na Evropu, koja je po drugi put u 100 godina pokazala da je naš neprijatelj“, kazao je Boljević.
Tražeći rješenje, kaže da je nastojao kako da se prevaziđu očigledni problemi u vezi sa četiri navedena pitanja.
„Analizirajući cjelokupnu situaciju, došao sam do rješenje koje zadovoljava i stranu koja traži popisivanje, a i one koji su protiv“, istakao je Boljević.
Na ovaj način, kako kaže, obezbjeđuje se da nema varanja u toku samog procesa, jer je minimizirano učešće čovjeka kao remetilačkog faktora i onog ko može da kompromituje sami proces – uzimanja, unošenja i obrade podataka, naročito kod četiri sporna pitanja.
„Predvidio sam da se to odradi na način što će ta četiri pitanja biti izmještena sa popisnog lista P1, koji je objavljen na sajtu Monstata. Nema popunjavanja tih pitanja na njemu. Taj popisni list (P1) popunjava se po svim ostalim elementima statistike, ali pitanje nacije, vjere i jezika se izmješta, i bilo na posebnom listiću koji sam nazvao P3. Sadržao bi tri dijela: prvi na kojem su pitanja nacionalnosti, vjere i pitanje jezika, srednji sadrži kontrolni kupon i treći dio sadrži polje za unošenje matičnog broja i upisivanje za mašinsko čitanje. Taj proces obezbjeđuje da kada popisivač prikupi sve podatke na popisnom listu P1, popisivač uzima P3 listić i sa njega otkida dio na kome je mjesto za upis matičnog broja ili pasoša (za strance) i lijepi na obrazac P1, upisuje matični broj, na način da je čitljiv za mašinsko čitanje. Kada popisivač završi sa ispunjavanjem P1 obrasca, on ostatak popisnog listića stavlja u kovertu i ostavlja u domaćinstvo kako bi se popunio ostatak, koji bi kasnije ostavili u prvu najbližu poštu, market ili slično, o čemu bi se kasnije dogovorili“, objašnjava Boljević.
Ističe da se na ovakav način sprečava zloupotreba ili smanjuje na minimum. Tako se, dodaje, građanima ostavlja i mogućnost da biraju da li će se izjasniti po ovim pitanjima.
„Imena popisanih građana biće u stvari bar-kod. P3 listići neće stići isti dan, ali i ne moraju. Najvažnije je da su tačni i da nema prostora za zloupotrebe. Preko bar-koda će se očitati svi podaci i baze će moći da se upare preko bar-koda. Kada se softverom povežu baze i izvuku svi matični brojevi, moći će da se provjeri ima li duplikata. Sadašnjom metodologijom nema nikakvih identifikatora, niko ne zna koliko je štampano, a kažu da je čak dva miliona. To znači da neko može da uzme 100.000 i popuni popisne listiće, a partije imaju naše matične brojeve. Kada odete da provjerite u bazu, vidjećete da postoji taj matični broj, ali ovako kreirana baza neće moći da se zloupotrijebi, odnosno biće lako da provjerimo te duplikate i uočimo nepravilnosti. U nekoliko sekundi ćemo moći da provjerimo je li bilo zloupotrebe i ko je to uradio. U MUP-u će moći i da se provjeri da li ima izmišljenih matičnih brojeva, da li ti matični brojevi postoje u evidenciji MUP-a, odnosno da li su to građani Crne Gore ili to možda više nisu državljani Crne Gore“, naveo je Boljević.
Prema njegovim riječima, za štampanje listića i „pisanje softvera“ Crna Gora ima dva ili čak tri mjeseca.
„Bitno je da se prihvati P3 obrazac i da počnemo da ga popunjavamo, a upisivanje i obrada mogu da sačekaju. Na taj način su zadovoljene sve strane, a i Monstat. Najvažnije da spriječimo bilo kakve zloupotrebe, a onda su svi u obavezi da poštuju takve rezultate. kazao je Boljević.
Predviđeni rok do 30. novembra, smatra Boljević, nije dovoljan da se popis sprovede, a da se sve ispoštuje.
„Moj predlog, zapravo, ima dvije faze. Do 30. novembra da se sprovede P3 listić koji ništa neće remetiti, ali će obezbijediti još dva mjeseca da može da se odradi softver. Garantujem da na takav način neće biti prevare. Moći će i lako da se provjere podaci preko bar-koda i sve će biti zaštićeno. Niko neće moći da dođe do tuđeg bar-koda. Preko matičnog broja neće moći da se dođe do podataka“, navodi naš sagovornik.
Ističe da odrađivanje softvera nije kompleksan posao i da sve može da se završi u veoma kratkom periodu.
Preporučeno
„Lako se dogovoriti, ukoliko softver bude gotov 15. decembra, da svi podaci koji budu stigli ne smiju biti unošeni već čuvani pod određenim ključem. Predlažem da se ti podaci čuvaju u trezoru Centralne banke, jer tamo ima mjesta, dok se ne završi softver. Kada se softver uradi trebaće nam još nekoliko dana da se to unose, a onda vrlo brzo i da saznamo rezultate“, zaključuje Boljević.
