Video
Od četiri moguća nivoa prevencije i kontrole bolničkih infekcija (IPC) bolnice u Crnoj Gori su na nivou tri intermedijarni (srednji) nivo, pokazala je studija koju je na zahtjev Ministarstva zdravlja uradila Svjetska zdravstvena organizacija.Statistika je pokazala i da na nacionalnom nivou jedan od 10 pacijenata u toku bolničkog liječenja dobije neku od infekcija prilikom pružanja zdravstvene zaštite, piše Pobjeda.
Preporučeno
SUMORNA SLIKA
Kako je kazala šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru Mina Brajović, na ovako sumornu i zabrinjavajuću statistiku ukazala je (samo) procjena kapaciteta za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija (IPC) koju su uradili, a osim procjene na nacionalnom nivou, procjenjivani su i kapaciteti na nivou bolničkih ustanova. Bilo je uključeno 10 bolnica Bar, Berane, Bijelo Polje, Brezovik, Kodra, Kotor, Nikšić, Pljevlja, Risan i Klinički centar.Istraživanje je, kako je rekla, pokazalo da određene karike u lancu IPC-a jesu na zadovoljavajućem nivou, ali da veliki broj segmenata iziskuje posebnu pažnju i dodatno dalje osnaživanje. Prema istraživanju, 100 posto bolnica nema smjernice za upravljanje epidemijama i pripremljenost za njih, prevenciju infekcija hirurške rane, prevenciju infekcije krvi plasiranjem venskih katetatara, prevenciju bolničkih stečenih pneumonija, prevenciju infekcija urinarnog trakta povezanih sa plasiranjem katetera. Bolnice u 90 posto slučajeva nemaju smjernice za prevenciju transmisije multirezistentnih patogena, odnosno u 80 posto slučajeva za dezinfekciju i sterilizaciju i u 70 posto slučajeva za upravljanje upotrebom antibiotika.
-U osam od 10 bolnica ne sprovodi se redovna obuka zdravstvenih radnika o kontroli i prevenciji infekcija, u 80 posto bolnica osoblje koje radi na održavanju higijene (čistačice) i drugo osoblje koje je direktno uključeno u njegu pacijenata ne dobijaju IPC obuku, dok u sedam od 10 bolnica ne postoji sistem redovnog praćenja implementacije bar neke od smjernica za prevenciju i kontrolu infekcija navela je Brajović.Bolja situacija nije, kako je kazala, ni u dijelu nadzora. Tako, naglasila je ona, na nacionalnom nivou nema sistemskog nadzora nad HCAI (infekcije stečene prilikom i u vezi pružanja zdravstvene zaštite), a u najvećem broju slučajeva ne sprovodi se monitoring procesa i indikatora za higijenu ruku, promjenu zavoja rane (100 posto), čišćenje bolničkih odjeljenja (100 posto)…
EPIDEMIOLOZI
Ona je upozorila da su bolničke infekcije uzrok povećanog obolijevanja, mortaliteta i zdravstvene potrošnje, ne poznaju granice i nerijetko su i razlog neuspjeha u liječenju kod komplikovanih hirurških zahvata.Generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Mevlida Gusinjac istakla je da bolničke infekcije i dalje predstavljaju značajan zdravstveni problem u razvijenim, a posebno u zemljama u razvoju. O značaju ovog problema, kazala je, svjedoči činjenica da veliki zdravstveni sistemi za njegovo prevazilaženje izdvajaju značajna finansijska sredstva. Godišnji troškovi za ovu oblast u SADu kreću se od 28,4 do 33,8 milijardi dolara, a na nivou EU procjenjuju se na vrijednost od 9,8 milijardi dolara. U kontroli, prevenciji i sprečavanju širenja bolničkih infekcija, dodala je Gusinjac, ciljana i usmjerena edukacija zdravstvenih radnika prepoznata je kao značajna mjera.
-Ministarstvo zdravlja od 2012. godine je dalo saglasnost za raspisivanje specijalizacija epidemiologije za bolničke epidemiologe i do sada je većina bolnica raspisala te specijalizacije. Očekujemo da će uskoro sve bolnice dobiti svoje epidemiologe i timove za borbu protiv bolničkih infekcija najavila je Gusinjac.
