Video
Obustava pružanja pravne pomoći advokata od 24. 05. 2021. zbog Zakona o fiskalizaciji dovela je do obustave pružanja pravne pomoći na cijeloj teritoriji Crne Gore. Ova jedinstvena odluka Advokatske komore otežava rad posebno policije i tužilaštva u onom dijelu gdje se za teška krivična djela ne može odrediti pritvor kao što se desilo prethodnih dana. Ipak, kao strukovno udruženje advokati imaju pravo da štite profesiju kojom se bave. Pravni sitem mora da funkcioniše i zato je neophodno hitno riješiti ovaj problem narednih dana kako bi mogućnost pravne zaštite koju Ustav propisuje bila omogućena. Sporadični slučajevi nepoštovanja odluka Advokatske komore od strane nekredibilnih advokata željnih senzacije – koje podržavaju ministar finansija i njegovi savjetnici, samo dodatno dovode u pitanje kredibilitet i ozbiljnost rada ovog ministarstva, saopštila je poslanica Demokratskog fronta Jelena Božović.
Kako je istakla, Ministarstvo finansija na čelu sa Milojkom Spajićem je i u ovom, navodi Božović, kao i u mnogim drugim slučajevima u prethodnom periodu, počev od formiranja Vlade, potpisivanja ugovora sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom, osnivanje TO Montenegro i slično, preuzelo više ingerencija nego što im po zakonu pripada.
“I u ovom slučaju ušli su u nadležnost sudske vlasti da cijene zakonitost ili nezakonitost pravnih akata, traže podobne advokate i ulaze u nezavisnost pravosuđa i još to javno proslavljaju. Isključivo je Ministarstvo finansija vodilo pregovore sa advokatima u ime Vlade ne uvažavajući čak ni preporuke Ministarstva pravde koje je nadležno da tumači propise za sve državne organe. Iz Ministarstva pravde su naglasili da je zahtjev advokata opravdan i da bi njegovo potpisivanje dovelo u pitanje ostvarivanje vladavine prava i pravne sigurnosti. Podrška advokatima da istraju u zahtjevima pružila je advokatska komora Srbije ali i Savjet advokatskih komora Evrope”, ocjenjuje Božović.
Dodatno napominje da prakse u region pokazuju da su iz zakona o fiskalizaciji izuzeti advokati u Srbiji, BiH i u Hrvatskoj osim oni advokati koji pružaju konsalting usluge, kao i u zemljama EU što je važna činjenica zbog koje treba preispitati ovaj zakon.
“Prema riječima advokata, iz Ministarstva finansija tokom razgovora su pokazali jednu dozu nerazumijevanja na argumente koje su advokati iznijeli, a to je prije svega tajnost spisa koja je zagarantovana ustavom i zakonom, kao i to da u velikom broju predmeta zarada advokata zavisi od ishoda sudskog postupka klijenta kog zastupa. To znači da bi primjenom Zakona o fiskalizaciji prilikom provjere rada advokata, uvidom u spise tokom provjere da li je račun izdat ili ne, od strane inspektora bila narušena tajnost spisa koje ustav garantuje”, ističe Božović.
S druge strane,ukazuje Božović, korisnik advokatske pomoći morao bi da plati svaku uslugu unaprijed i da za to dobije fiskalni račun.
“Kako u većini slučajeva klijenti nemaju novca, ovo bi dovelo u situaciju građane da odustaju od traženja pravde pred sudovima jer u najvećem broju slučajeva nisu u finasijskoj mogućnosti da unaprijed plate usluge advokata. Na ovaj način suđenje bi postala privilegija bogatih, a ovo bi posebno pogodilo sjever Crne Gore gdje I onako živi već osiromašeno stanovništvo. Pritom, mnogi advokati bi zatvorili svoje kancelarije”, naglašava Božović.
Prema njenim riječima, ono što se najčešće upućuje kao kritika Vladi jeste bježanje od dijaloga bilo da se radi o građanima, političkim predstavnicima ili strukovnim udruženjima kao u ovom slučaju.
“To su potvrdili i advokati koji tvrde da su tokom pregovora predstavnici Ministarstva koristili poziciju sile a ne argumenata. Ovaj autokratski način vladanja bio je karakteristika prethodnog režima protiv kog su građani glasali 30. avgusta i vjerovali smo da je na to stavljena tačka”, sugeriše Božović.
Božović ocjenjuje da razgovore predstavnika advokatske profesije i Ministarstva finansija u cilju prevazilaženja ove krize treba intenzivirati.
Preporučeno
“Od članova ekpertske vlade očekuje se ozbiljan pristup u cilju donošenja najboljih rešenja, a ne rasprava sa građanima i iznošenje subjektivnih stavova u komentarima na društvenim mrežama”, zaključuje Božović.
