U Jutarnjem programu Dobro jutro Crna Gora na Javnom servisu Brajović je saopštila da nade polaže i u mjere koje sprovode nacionalne vlasti, a koje se odnose na sprovođenje mjera s ciljem kontrole transmiije.

Naglasila da je izuzetno važno odgovorno ponašanje građana, kako bi se epidemija ponovo stavila pod kontrolu.

Uz ocjenu da je situacija zabrinjavajuća, ona je rekla da je podjednako zabrinjavajuće to što se Crna Gora u kontinutitetu nalazi u društvu onih zemalja koje imaju najveći broj oboljelih na 100.000.

Podaci SZO za region Evrope pokazuju da je u Evropi došlo do porasta broja oboljelih za 118 procenata u periodu od juna do septembra.

“I u ovim okolnostima trend može da se okrene. Crna Gora ima kapaciteta i resursa da transmiiju stavi pod kontrolom. Veoma je važno da se Crna Gora postara da budu zaštićeni oni koji su najranjiviji. Veoma je važno i da Crna Gora pokuša da spriječi događaje koji potenciraju i povećavaju transmisiju virusa, kao što su masovna okupljanja. Nebitan je prefiks tog masovnog događaja, jer svaki masovni događaj predstavlja epidemiološki rizik”, rekla je Brajović.

Ništa manje važna nije ni senzibilizacija građana, kako bismo u okolnostima razbuktavanja epidemije imali svjesnog građanina.

Na pitanje što nas je dovelo do situacije u kojoj se sada nalazimo, Brajović kaže da nas je zadesilo isto ono što i ostale zemlje u Evropi.

“Kad su sve zemlje počele polako da popuštaju mjere, onda se desio identičan scenario. Promijenila se kod građana percepcija rizika. Kako su se popustile mjere, građani su rizik doživjeli na nižem nivou. Tu je i psihološki zamor, potreba svih nas da se socijalizujemo, tu su i mladi koji su se pojavili kao jedan inkubator povećane transmisije virusa”, rekla je Brajović.

Podsjeća i na masovne skupove i okupljanja koja smo imali, uz napomenu da u vremenu eksponencijalnog rasta “posljednje što smijemo da radimo je da upiremo prtom ko je odgovoran”.

“U ovakvim okolnostima moramo da imamo jednog neprijatelja, a to je kovid-19. Ono što nam je u početku pomoglo da se izborimo s kovidom je solidarnost. Ako želimo da otvorimo škole, biznise, svako od nas pojedinačno mora da da maksimalan doprinos i da se trudi da izbjegne infekciju, bez obzira na životnu dob”, kazala je Brajović.

Komentarišući mogućnost ponovnog zatvaranja, što je najavio i direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Boban Mugoša, Brajović kaže da se tako nešto tretira kao posljednja linija odbrane.

“Na početku epidemiološka situacija se bukvalno rasplamsavala. Tada se dešavao brzi rast broja oboljelih i umrlih, jako smo malo tada znali o virusu, tada je trebalo obezbijediti sve resurse za zbrinjavanje obljelih. Tada je bilo neophodno da se kupi vrijeme. Vrijeme smo kupili jer smo uveli restriktivne mjere, ograničeno kretanje, zatvaranje. Preporuka SZO je da zaključavanje društva mora da se tretira kao posljednja linija odbrane”, pojasnila je Brajović.

U situaciji kada se bilježi rast broj oboljelih, navodi ona, neophodno je da se radi vrlo pažljiva procjena epidemiološkog rizika.

“Zaključavanje je na početku ispunilo svoju misiju, ispeglali smo krivu, zdravstveni sistem se pripremio, ali vidjeli smo da je cijena tog zaključavanja bez presedana u socijalnom i ekonomskom smislu. Veoma je važno da se na zaključavanje gleda kao na posljednju liniju odbrane kod zdravstvenih vlasti”, istakla je Brajović.

Kad je u pitanju povratak đaka u školske klupe, to bi, smatra ona, trebalo da bude strateški prioritet.

“Centralno pitanje u Crnoj Gori nije treba li ići u školu, nego kako organizovati bezbjedno otvaranje škola. Kako za djecu tako i za nastavno osoblje. Izdvojila bih jako važnu stvar – taj povratak u školu mora da se osmili tako da nema jedinstvenog modela, nego da se za svaku školu pravi specifičan plan”, kazala je Brajović.

Govoreći o vakcini, Brajović je istakla da bi sredinom naredne godine trebalo da budu dostupne prve količline bezbjedne vakcine.