Video
Kako navodi, prema Godišnjaku CANU za 2024., a CGO je i ranije skretao pažnju javnosti na to, CANU ima potpisane bilateralne sporazume sa čak 31 akademijom iz regiona, Evrope i svijeta, uključujući Rusku akademiju nauka (RAN) i Nacionalnu akademiju nauka Bjelorusije (NANB), ali ne i sa HAZU.
“Preciznije, Hrvatska je jedina država nastala raspadom bivše Jugoslavije sa čijom akademijom CANU nema bilateralni sporazum o saradnji. Takve sporazume CANU ima sa Srpskom akademijom nauka i umjetnosti (SANU), Akademijom nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANU-BiH), Slovenačkom akademijom nauka i umjetnosti (SAZU), Makedonskom akademijom nauka i umjetnosti (MANU) i Akademijom nauka i umjetnosti Kosova (ASHAK). CANU ima sporazum i sa Akademijom nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANURS)”, naglasila je Čabarkapa.
Dodaje da, izostanak institucionalizovane saradnje sa HAZU teško je razumjeti u trenutku kada dvije države dijele zajedničku evropsku perspektivu, ali i niz otvorenih pitanja u čijem bi sagledavanju akademske zajednice mogle dati važan doprinos.
“Sporazum sam po sebi, naravno, nije garancija sadržajne saradnje, ali njegovo nepostojanje ukazuje na prostor koji godinama ostaje neiskorišćen. Kada je riječ o inostranim članovima CANU, nedavno preminuli Ivo Šlaus i Milovoj Solar bili su jedini članovi HAZU koji su istovremeno bili inostrani članovi CANU. Šlaus je izabran za članstvo u CANU 15. decembra 2006, a Solar 29. novembra 2011.”, istakla je ona.
CGO je, kako kaže, ranije tražio od CANU podatke o svim aktivnostima, projektima i drugim oblicima saradnje sa HAZU u periodu od 1. januara 2020. do 9. juna 2026., uključujući prateću dokumentaciju, izvještaje, odluke i finansijske podatke. CANU je u odgovoru navela da “nije sprovodila aktivnosti saradnje sa HAZU na institucionalnom nivou za koji se interesujete”.
“Međutim, posljednji dostupni Godišnjak CANU bilježi određene kontakte sa hrvatskim akademskim i stručnim krugovima. Tokom 2024. održana je tribina prof. dr Željka Kaštelana iz HAZU o transplantacionoj hirurgiji, delegacija CANU posjetila je Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ (LZMK) u Zagrebu, gdje se sastala sa dr Brunom Kragićem, generalnim direktorom Zavoda i glavnim urednikom Hrvatske enciklopedije, a održana je i stručna radionica za leksikografsku redakturu koju su vodili dr sci Zdenko Jecić i mr sci Ozana Martinčić. CANU je u Godišnjaku istakla i stručnu podršku koju dobija od LZMK, posebno kroz iskustva u izradi Hrvatske enciklopedije”, poručila je Čabarkapa.
Dodaje da, iste godine ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić posjetio je CANU povodom naučne tribine Hrvatski fotografi i Crna Gora, koju je 15. aprila održala prof. dr Maja Đurić.
Dakle, kako kaže, kontakti postoje, ali ostaju ograničeni, CANU ih ne ističe, a nijesu prerasli ni u sistemsku institucionalnu saradnju. A upravo bi postojeće veze trebalo iskoristiti kao osnovu za ozbiljniji dijalog CANU i HAZU.
“Posebnu težinu ovom pitanju daje dokument HAZU iz maja 2022. Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Evropsku uniju. Prema medijskim izvještajima, dokument je prethodno upućen predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću i premijeru Andreju Plenkoviću. Dio dokumenta koji se odnosi na Crnu Goru obuhvata niz zahtjeva, među kojima su garantovani mandati Hrvatima u Skupštini Crne Gore, konačno razgraničenje, poštovanje obaveza iz potpisanih sporazuma i prava hrvatske manjine, plaćanje ratne štete, posebno na kulturnoj baštini, povraćaj odnesenog kulturnog blaga, izvinjenje, te ekološka i energetska pitanja”, kazala je Čabarkapa.
CANU je 1. juna 2022. odgovorila saopštenjem u kojem nije pojedinačno adresirala zahtjeve iz dokumenta, već je ocijenila da takav pristup nije “put ka dijalogu među našim državama, društvima i nacijama, a koji treba da se zasniva na evropskim vrijednostima kojima težimo“.
Istovremeno, CANU je naglasila da je hrvatska podrška dragocjena i poručila da ostaje otvorena za dijalog zasnovan na ravnopravnosti i međusobnom uvažavanju. Međutim, nije poznato da je nakon tog saopštenja uslijedio strukturirani dijalog dvije akademije upravo o pitanjima koja su tada otvorena.
“To danas ima još veći značaj. Nakon što Crna Gora u decembru 2024. nije zatvorila poglavlje 31, a otvorena bilateralna pitanja sa Hrvatskom ostala dio političkog konteksta evropskih integracija, nije dovoljno da CANU ostane samo deklarativno „otvorena za dijalog“. Vrijeme je da taj dijalog aktivno pokrene. CANU ne može i ne treba da zamijeni Vladu i diplomatiju u rješavanju međudržavnih pitanja. Međutim, kao institucija koja okuplja značajan dio akademske i stručne strukture, može ponuditi ekspertizu, otvoriti prostor za razgovor o osjetljivim istorijskim i identitetskim pitanjima i graditi kanale komunikacije koji nijesu opterećeni dnevnom politikom. Upravo u tome može biti dodatna vrijednost akademske diplomatije”, naznačila je Čabarkapa.
Dodaje da, članstvo u Evropskoj uniji ostaje strateški prioritet Crne Gore i ima snažnu podršku građana i građanki. Zato je teško opravdati da u završnici pregovora ostane neiskorišćen kanal saradnje sa akademijom susjedne države članice EU sa kojom Crna Gora ima otvorena pitanja.
Preporučeno
“CGO poziva Predsjedništvo CANU da postojeće kontakte sa hrvatskim akademskim i stručnim krugovima podigne na institucionalni nivo, inicira sadržajan dijalog sa HAZU i svoju ekspertizu aktivnije stavi u funkciju rješavanja otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske. U završnici evropskih integracija Crnoj Gori su potrebni svi kredibilni kanali dijaloga, a akademski ne bi smio biti izuzetak”, zaključila je Čabarkapa.
