Bratić da preispita rad saradnika koji su pripremali rješenja

“Sa žaljenjem primjećujem da uvažena ministarka Bratić sve druge učesnike postupka, uključujući i sudije i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, drži odgovornim za činjenicu da je došlo do prvih presuda u kojima se poništavaju rješenja Ministarstva o razrješenju direktora, pri tom, očigledno, ne ostavljajući mogućnost da preispita postupanje sopstvenih saradnika koji su sporna rješenja pripremili – kaže Ćirović.

Do sada je održano pedeset ročišta, a 157 direktora škola je tužilo MPNKS zbog nezakonite smjene.

Dosadašnje presude postupaka, koji su završeni, bile su u korist direktora a ne Ministarstva.

Treba biti pošten i preuzeti odgovornost
Ćirović je kazala da smatra da je potrebno napraviti poštenu retrospektivu.

“I preuzeti odgovornost počevši od činjenice da su donošena rješenja i u odnosu na preminula lica – kazala je Ćirović Pobjedi.

Iz resora Bratić nedavno su, polemišući sa SD-om, saopštili, pored ostalog ,,kako ′sude′ još uvijek, nažalost, njihove sudije, i kako ih brane zaštitnici imovinskih prava Crne Gore najbolje govore iskustva direktora pojedinih škola i vrtića“. Kazali su da se jedna direktorica požalila da su ,,na ročištu doživjeli napade od bivšeg direktora i njegovog advokata, pa joj nije bilo jasno da li je tužena u postupku“. Navodili su i da su pokušali da je diskredituju kao ličnost, a da je dužnost zaštitnika da osporava navode tužioca iz tužbe.

Resor Vesne Bratić je saopštio da odgovorno lice, koje predstavlja instituciju zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, nijednom nije uzelo riječ radi osporavanja navoda iz žalbe.

Ćirović odgovara da subjektivni osjećaji direktora koji su istupali u svojstvu svjedoka u postupcima su irelevantni, pri tom ne osporavajući bilo čije pravo da svoj subjektivni osjećaj javno iskaže.

Presude u korist direktora/ica
Direktorica cetinjske gimnazije Danijela Bokan prva je dobila spor protiv Ministarstva od onih masovnih tužbi, njih oko 160, koje su uslijedile kada su ljetos smijenjeni ovi rukovodici. Ta presuda je prvostepena. Njen kolega iz Gimnazije ,,30.septembar“ iz Rožaja Fejzo Murić, takođe, je dobio spor i sud je donio prvostepenu presudu da mu je nezakonito oduzeta ta rukovodeća pozicija. Osporili su što Ministarstvo nije vodilo postupak protiv njih kako bi utvrdili jesu li radili mimo zakona, kako im se stavljalo na teret. Ključna zamjerka bila je i što su smijenjeni zato što nijesu formirali školske odbore, ali je utvrđeno da to nijesu mogli ni učiniti, jer je upravo Ministarstvo ometalo taj postupak na način što nijesu delegirali svoje predstavnike u ta tijela. Kada su smijenili direktore, tek onda su imenovali svoje predstavnike.

Kada je riječ o osnovnim školama, prvu prvostepenu presudu dobila je Olivera Delibašić, razriješena direktorica OŠ ,,Janko Bjelica“ u Donjim Crkvicama u nikšićkoj opštini.

Ministarstvo je ljetos masovno smjenjivalo direktore nakon što su usvojene izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.

Bratić je i prije ovih masovnih razrješenja mimo zakona oduzela rukovodeće funkcije pojedinim direktorima. Tako je nedavno pravosnažna postala presuda kojom se poništilo rješenje o smjeni direktora Policijske akademije Bobana Šaranovića. Njemu je Ministarstvo stavljalo na teret da je zloupotrijebio službeni položaj, ali u presudi piše da je Ministarstvo bilo dužno da u postupku utvrdi da je Šaranović izvršio krivično djelo zloupotreba položaja, a ne da samoinicijativno preuzima ulogu krivičnog suda.

Prije Šaranovića, još jedan smijenjeni direktor dobio je pravosnažnu presudu – direktor Srednje elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić“ Veselin Pićurić koji je, takođe u januaru prošle godine, ostao bez funkcije.

Ništa od depolitizacije
Ministarka Bratić najavljivala je da su smjene direktora nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji. Iako i dalje tvrdi da je sprovedena depolitizacija obrazovnog sistema, pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili drugačije dokaze – da su nova direktorska mjesta podijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to uređeno po Dontovoj formuli.

Više od 50 ročišta
Ćirović navodi da je do sada održano preko 50 ročišta i da je na svako pristupio zaštitnik sa dokumentacijom i dokazima koje mu je dostavilo tuženo Ministarstvo. Ocjenu zakonitosti rješenja daće sud.

Objašnjava da je zakonski zastupnik državnih organa shodno odredbi člana 53 Zakona o državnoj imovini Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa.

“Dakle, kako se elementarno može zaključiti, ne napadamo, ne branimo, mi zastupamo državu, a isključivo na osnovu onoga što nam državni organ dostavi kao relevantnu dokumentaciju. Zaštitnik je stranka u postupku kao svaka druga i dužan je dokazima da se bori u postupku. U tom kontekstu je logično da na svjedoke ne može da utiče zaštitnik niti bilo koja strana u postupku niti da ih brani pred sudom od optužbi protivne strane, već je sud u takvim situacijama dužan da reaguje – kaže Ćirović.

Ona je istakla da ne može uticati na to šta će na ročištu, primjera radi, bivši direktor kao tužilac pitati sadašnjeg direktora koji kao svjedok učestvuje u postupku.

Upitana može li se sada govoriti o iznosu štete koja nastaje zbog donešenih presuda u korist razriješenih direktora, Ćirović odgovara da ne dijele strateški pristup ministarke Bratić koja unaprijed traži odgovorne za postupke koji još uvijek nijesu okončani, proglašavajući ih izgubljenim.

“Mi ćemo istrajati u pristupu da savjesno, blagovemeno i u punom kapacitetu nastavimo da zastupamo državu u ovim predmetima, na osnovu dokumentacije koju je Ministarstvo dostavilo. Javnost će biti blagovremeno obaviještena i o stavu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa ovim povodom kad i ako donijete presude postanu pravosnažne – rekla je Ćirović.