Video
Crna Gora se COVAX Mehanizmu za vakcine protiv COVID-19, koji je iniciran od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pridružila u oktobru sa ciljem da omogući nabavku i pravednu raspodjelu među zemljama učesnicama vakcina.
Za potrebe nabavke vakcine Crna Gora je avansno opredijelila 646.000 eura sporazumom koji je potpisao bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović.
Reić je kazala da je AstraZeneka obezbijedila niz paralelnih lanaca snabdijevanja širom svijeta i dodala da rade na sklapanju dodatnih partnerstava, ali i da će vlade država voditi distribuciju usvakoj zemlji ponaosob.
Na pitanje zašto je cijena vakcine kompanije AstraZeneka, koju razvijaju sa Univerzitetom u Oksfordu, niža u odnosu na cijene vakcina drugih kompanija, Reić odgovara da profit nije njihov primarni motiv.
“Posvećeni smo obezbjeđivanju pravovremenog, širokog i pravednog pristupa potencijalu vakcine bez profita, dok traje pandemija. Od samog početka pristup AstraZeneke bio je da se razvoj vakcine tretira kao odgovor na globalnu javnu zdravstvenu opasnost, ne kao komercijalna šansa”, kazala je zamjenica izvršnog direktora AstraZeneke za Evropu i Kanadu.
Vakcine kompanija Fajzer/Biontek i Moderna pokazale su prosječnu efikasnost i do 95 odsto, a AstraZeneka je nedavno objavila da je njihova vakcina 70 odsto efikasna u sprječavanju koronavirusa.
Brojke ipak, kako su javili svjetski mediji, nisu toliko jasne.
Tokom kliničkog testiranja vakcine kompanije AstraZeneka, kako je naveo BBC, dio učesnika dobio je pola umjesto cijele doze u prvom krugu vakcinisanja.
Greška u doziranju, čini se, dovela je do interesantnog otkrića, pa su naučnici utvrdili da su učesnici koji su primili manju dozu proizveli bolji imunološki odgovor.
Reić ističe da su rezultati iz provizionalne analize kliničkih ispitivanja AZD1222 vakcine u Velikoj Britaniji i Brazilu, pokazali da je ona bila veoma efikasna u sprječavanju COVID-19 – ostvaren je primarni krajnji rezultat, a nije zabilježena ni hospitalizacija ni teški slučajevi bolesti kod učesnika.
“Jedan režim doziranja pokazao je efikasnost vakcine od 90 odsto kada je ona data kao pola doze praćeno punom dozom. Drugi režim doziranja je pokazao efikasnost od 62 odsto kada se daje kao dvije pune doze. Kombinovana analiza oba režima rezultirala je prosječnom efikasnošću od 70 odsto”, pojašnjava Reić.
Prema njenim riječima, u AstraZeneki vide vrijednost u efikasnom režimu “pola doze – puna doza”.
“Dodatno procenjujemo podatke i radićemo sa regulatorima na najboljem pristupu za dalju procjenu. To bi se nadovezalo na podatke iz postojećih testiranja koji se trenutno pripremaju za podnošenje na procjenu regulatorima”, dodaje Reić.
Međutim, posljednju riječ imaće upravo regulatori nakon što AstraZeneka objavi kompletne rezultate i pronalaske.
Reić ističe i da je nemoguće direktno upoređivati rezultate ispitivanja različitih vakcina zbog razlika u postavci i učesnicima.
“Od starta smo govorili da je svijetu neophodno nekoliko bezbjednih i efektivnih vakcina i drugih ljekova za borbu protiv ove smrtonosne pandemije, “trka” je usmjerena protiv COVID-19, ne protiv naših kolega naučnika. Radujemo se pozitivnim preliminarnim podacima Fajzera/Bionteka i Moderne i drago nam je što smo mogli da objavimo i pozitivne podatke o našoj vakcini kako bismo je obezbijedili drugima bez profita, široko i ravnopravno na globalnom nivou. Dosad je obezbijeđen kapacitet za tri milijarde doza i brzo napredujemo u pogledu snabdijevanja kako bi se, nakon odobravanja, ove doze obezbijedile za određeni broj zemalja. Većina od ove tri milijarde će biti dostavljena u prvoj polovini 2021. godine”, kazala je Reić.
Za razliku od konvencionalnih vakcina koje koriste usmrćeni ili oslabljeni oblik originalne infekcije, kompanije AstraZeneka i Džonson i Džonson odlučile su se za drugačiji put pri razvoju vakcine namijenjene novom koronavirusu.
Vakcine sa takozvanim „viralnim vektorom“ koriste kao podršku drugi jači virus, u ovom slučaju adenovirus, transformisan da mu se doda dio virusa odgovornog za COVID-19.
Reić je kazala da su adenovirus vektori pokazali da imaju mnoge prednosti za razvoj vakcine.
“Dobro su izučeni u pretkliničkim i kliničkim ispitivanjima. Pokazali su da mogu stimulisati snažan imunološki odgovor i toleranciju”, navodi Reić.
I vakcina Sputnjik V, koju razvija Centar za epidemiološka istraživanja Gamalej sa ruskim Ministarstvom odbrane, zasniva se na upotrebi dva viralna vektora – dva adenovirusa.
U AstraZeneki se nadaju da će vakcine odigrati ključnu ulogu u borbi protiv pandemije.
Preporučeno
“Uzevši u obzir kompleksnost i obim pandemije, više od jedne vakcine će biti neophodno kako bi se suočili sa tim globalnim izazovom. Sarađujemo sa naučnicima, vladama, multilateralnim organizacijama i proizvođačima širom svijeta kako bi se obezbijedio pristup vakcini, ukoliko se ona odobri”, poručuje Reić za Pobjedu.
