Senator DRI dr Branislav Radulović kazao je da je razlog za vršenje revizije sadržan u činjenici da je predstudija DRI utvrdila da u periodu od 2021. do decembra 2024. godine nijesu doneseni strateški dokumenti usmjereni na suzbijanje vršnjačkog nasilja, uprkos alarmantnom stanju u ovoj oblasti i višestrukoj učestalosti vršnjačkog nasilja u pomenutom periodu.
“U ovom trenutku se sprovodi izrada detaljnog plana i studije, koji će omogućiti temeljnu analizu i dalje aktivnosti u sprovođenju revizije uspjeha “Uspješnost suzbijanja vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori”. Može se očekivati da predmetna revizija bude okončana i objavljena u toku ove godine” rekao je Radulović za Dan.Godišnjim planom revizija za 2025. godinu predviđeni su sledeći subjekti revizije: Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija, Ministarstvo zdravlja, Zavod za školstvo, Savjet za prava djeteta i drugi subjekti koji će se definisati kroz izradu studije.
“Vršnjačko nasilje predstavlja ozbiljan društveni problem u Crnoj Gori, koji negativno utiče na psihološki, emocionalni i akademski razvoj djece i mladih. Izloženost djece i adolescenata bilo kojoj vrsti nasilja predstavlja bolno i traumatično iskustvo, koje za posledicu može imati umanjenje kvaliteta života, mentalne probleme, što dalje može rezultirati društvenom izolacijom, slabim rezultatima i uspjesima djece u školi i raznim drugim problemima koji se međusobno prožimaju i dodatno produbljuju. Zaštita djece od nasilja zagarantovana je Ustavom Crne Gore i sastavni je dio nacionalnih strategija i akcionih planova za pristupanje EU (Akcioni plan za poglavlje 23)”, istakao je Radulović.
On podsjeća da se Crna Gora, kao potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, obavezala da će svakoj djevojčici i dječaku garantovati pravo na život u miru i dostojanstvu i da će ih zaštititi od svih vidova nasilja, pa se tako u članu 19 Konvencije definiše pravo na zaštitu djece od svih oblika fizičkog ili mentalnog nasilja, povreda ili zlostavljanja, zanemarivanja ili nemarnog postupanja, zloupotrebe ili eksploatacije, uključujući i seksualno zlostavljanje dok je na brizi roditelja, zakonskih staratelja ili bilo koje druge osobe koja se brine o djetetu.
“Razna istraživanja koja su sprovođena u našoj zemlji i zvanični izvještaji institucija koje mogu uticati na smanjenje i prevenciju vršnjačkog nasilja konstatovali su da se ovaj problem godinama usložnjava i da postoje brojne manjkavosti postupaka rješavanja ovog problema. Prema izvještaju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u centrima za socijalni rad tokom 2023. godine registrovano je 166 slučajeva vršnjačkog nasilja. Žrtve nasilja među vršnjacima bila su djeca uzrasta od 7 do 18. godina, pri čemu je broj dječaka bio veći u odnosu na djevojčica. U Crnoj Gori, prema Istraživanju višestrukih pokazatelja (MICS), koje su sproveli Monstat i UNICEF 2018. godine, od 3.501 djeteta starosti 1−14 godina, 69 odsto je tokom mjeseca koji je prethodio istraživanju pretrpjelo emocionalno ili fizičko nasilje kao oblik kažnjavanja od strane najmanje jednog odraslog člana domaćinstva, dok je 31 odsto bilo izloženo nekom obliku fizičkog kažnjavanja, a 2 odsto teškim oblicima fizičkog kažnjavanja. Ovo potkrepljuje službena statistika, koja pokazuje da su u 2021. godini djeca najčešće žrtve nasilja u porodici (53 odsto). Nadalje, nasilje nad djecom u školama je proteklih godina u porastu, a sa sve većim prisustvom djece u onlajn sferi raste i onlajn nasilje nad njima”, ukazuje Radulović.
On podsjeća i na istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz 2024. godine, koje je pokazalo da je više od polovine srednjoškolaca poznavalo nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja, dok je 66 odsto svjedočilo nekom obliku nasilja među vršnjacima. Najčešći oblici nasilja bili su psihičko i fizičko nasilje, a među učenicima koji su bili žrtve 64,2 odsto je prijavilo nasilje, dok 35,8 odsto to nije učinilo.
Strategijom postavljen temelj za zaštitu djece, izazovi i dalje prisutni
Radulović podsjeća da je Crna Gora donijela Strategiju za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period 2017–2021. kao participativan, multidisciplinaran i multisektorski dokument. Primjenjuje se na svu djecu uzrasta 0–18 godina, bez obzira na rod, državljanstvo i nivo funkcionalnih sposobnosti.
Preporučeno
“Strategija je postavila temelje za borbu protiv nasilja nad djecom, uključujući vršnjačko nasilje. Iako je donijela određeni napredak, izazovi su i dalje prisutni”, zaključio je Radulović.
Video