Video
U zadnje tri godine, od kada je započeta realizacija nacionalne Strategije razvoja informacionog društva, ostvaren je izuzetan napredak u razvoju infrastrukture i mreža za brzi pristup internetu, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva ekonomije.
Preporučeno
Prema podacima Ministarstva u ovom trenutku 80 odsto crnogorskih domaćinstava ima aktivan broadband internet priključak, odnosno širokopojasni priključak na internet.
Ovaj Vladin resor, će kako je najavljeno do kraja godine dostaviti Vladi na usvajanje Prijedlog zakona o korišćenju fizičke infrastrukture za postavljanje elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina.
“Ulaganja na tržištu elektronskih komunikacija u prethodne tri godine rezultirala su konkretnim i značajnim poboljšanjem vrijednosti svih indikatora za praćenje kvaliteta i dostupnosti širokopojasnog pristupa internetu u Crnoj Gori. Penetracija širokopojasnih priključaka za domaćinstva iznosi 80 odsto, što praktično znači da četiri od pet domaćinstava u Crnoj Gori ima aktivan broadband priključak”, kazali su iz Ministarstva ekonomije.
Oni su podsjetili da je zakonodavni i pravni okvir u oblasti elektronskih komunikacija u Crnoj Gori usklađen sa EU propisima i Digitalnom agendom za Evropu do 2020. godine.
“U skladu sa nacionalnom Strategijom razvoja informacionog društva intenzivno se radi na stvaranju povoljnijeg ambijenta u kojem se podstiče razvoj širokopojasnog pristupa internetu na nivou primjene novih tehnologija i inovacija”, rekli su predstvanici Ministarstva.
Oni su ocijenili da je usvajanjem evropskog zakonodavstva kreiran povoljan investicioni ambijent zasnovan na principima nediskriminacije i transparentnosti.
“Na ovaj način je privatnim investitorima, registrovanim operatorima elektronskih komunikacija u Crnoj Gori, dat podsticaj za dalja ulaganja na tržištu elektronskih komunikacija, gdje su u posljednje tri godine investirali oko 250 miliona eura, što je za tržište ove veličine izuzetno značajan iznos. I u narednim godinama je planiran dinamičan razvoj mreža i usluga nove generacije u Crnoj Gori”, poručeno je iz Ministarstva.
Predstavnici ovog Vladinog resora su podsjetili da je 2016. godine sprovedena aukcija spektra.
“Ovaj projekat je od velikog značaja za Crnu Goru i njen konačni ulazak u digitalni svijet, koji je svojim uspješnim sprovođenjem, označio oslobađanje spektra značajnih propagandnih karakteristika, dalji razvoj sektora elektronskih komunikacija, unapređenje konkurencije i omogućavanje novih investicija širokopojasnog pristupa internetu (brzi i ultra brzi internet), s mogućnošću većih brzina i većeg protoka sadržaja, i u konačnom, snižavanja cijena interneta za korisnike”, kazali su predstavnici Ministarstva.
Oni su dodali da je oslobađanjem spektra ostvarena pokrivenost naseljene teritorije Crne Gore sa 4G signalom u iznosu od 97 odsto.
“Sve ovo jasno govori o izuzetnom napretku koji je postignut u razvoju infrastrukutre i mreža za brzi pristup internetu”, rekli su predstavnici Ministarstva.
Predstavnici Ministarstva naveli su da ovaj resor planira da krajem godine dostavi Vladi na usvajanje Prijedlog zakona o korišćenju fizičke infrastrukture za postavljanje elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina.
“Usvajanjem ovog zakona uklonile bi se određene biznis barijere u postavljanju mreža velikih brzina na teritoriji cijele Crne Gore, a glavnu prepreku trenutno predstavljaju visoki troškovi građevinskih radova na postavljanju mreža”, naveli su predstavnici Ministarstva.
Prema njihovim riječima ti troškovi bi se bitno smanjili izgradnjom integrisane infrastrukture, pri čemu bi se koordiniranom izgradnjom istovremeno gradila i postavljala infrastruktura za višestruku namjenu, što posebno uključuje elektronske komunikacione mreže nove generacije.
“Takođe, omogućilo bi se i efikasnije korišćenje postojeće fizičke infrastrukture mrežnih operatora i formirala jedinstvena baza podataka o postojećoj fizičkoj infrastrukturi”, rekli su predstavnici Ministarstva.
Ovim zakonom bi se ostvarili i posebni ciljevi, kao što su eliminisanje nepotrebnog dupliranja izvođenja građevinskih radova, povezanih troškova i uticaja na okolinu, povećanje transparentnosti podataka, povećanje konkurentnosti i kvaliteta usluga na tržištu elektronskih komunikacija, kao i podsticaj daljoj digitalizaciji javnog sektora, uz racionalnije i efikasnije pružanje digitalnih usluga građanima.
“Donošenjem ovog zakona crnogorsko zakonodavstvo će se u potpunosti uskladiti sa zakonodavstvom Evropske unije u dijelu izgradnje elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina”, smatraju u Ministarstvu.
Predstavnici Ministarstva najavili su da će u cilju povećanja dostupnosti širokopojasnog pristupa u cjelini, što uključuje i valorizaciju optičkih resursa u državnom vlasništvu, Ministarstvo ekonomije naredne godine, u saradnji sa ekspertima Evropske komisije, pripremiti Plan razvoja širokopojasnog pristupa u Crnoj Gori. Za realizaciju ovog Plana, EU je Crnoj Gori dodijelila grant u iznosu od 0,6 miliona eura za pripremu projektne dokumentacije, a ova sredstva su odobrena u junu, u Berlinu, od strane Upravnog odbora Zapadnobalkanskog investicionog okvira.
“Ističemo da je ovo prvi put da je EU podržala Crnu Goru u pripremi projektne dokumentacije za unapređenje infrastrukture u digitalnom sektoru nakon što je u decembru 2017. godine, na sastanku Grupe finansijera projekata zapadnobalkanskog investicionog okvira (WBIF), sektor “Digitalna infrastruktura” i zvanično uključen u okvir finansiranja”, naglasili su predstavnici Ministarstva.
Prema njihovim riječima očekivani rezultati ovog projekta su analiza trenutnog stanja na osnovu kompletiranog procesa mapiranja infrastrukture, identifikacija tzv. “bijelih zona (zona bez pokrivenosti broadband-om) i ispitivanje potencijala tržišta da bi se eliminisao postojeći infrastrukturni jaz.
“U područjima u kojima se ne potvrdi postojanje komercijalnog interesa za investiranje od strane učesnika na tržištu, uradiće se studija izvodljivosti, analiza isplativosti i preliminarni dizajn za izgradnju infrastrukture, preporučiti modeli i izvori finansiranja, poslovni modeli i izvršiti izbor tipa infrastrukture”, objasnili su predstavnici Ministarstva.
Oni smatraju da će projekat doprinijeti povećanju dostupnosti broadband mreža nove generacije, kao osnovnog preduslova za digitalnu transformaciju, a sve u cilju ostvarivanja pristupa digitalnim robama i uslugama, iskorišćavanja potencijala digitalne ekonomije, kao i jačanja kokurentnosti privrede i društva.
“Aktivno se pripremamo i bićemo spremni da odgovorimo i na buduće zahtjeve tržišta i operatora u smislu stvaranja mogućnosti za aukciju radio-frekvencijskog spektra za 5G mobilne mreže i razvoj usluga vještačke inteligencije i internet stvari”, poručeno je iz Ministarstva ekonomije.
