Video
CGO podsjeća da je skupštinski portal e-peticije počeo sa radom 2023. godine kako bi Skupštinu učinila otvorenijom prema građanima. Tada je iz Skupštine saopšteno da će građani na taj način moći “lakom upotrebom modernih tehnologija da pokrenu pitanja iz zakonodavne aktivnosti, utičući na proces kreiranja javnih politika”.
“Na portalu e-peticije precizno su navedena pravila za podnošenje i potpisivanje peticije. Između ostalog, moraju biti jasno formulisane, bez uvrijedljivog ili nezakonitog sadržaja i bez pozivanja na diskriminaciju. Mogu ih podnijeti, ili kasnije podržati, državljani Crne Gore i stranci sa stalnim boravkom, putem online formulara, uz unos ličnih podataka (uključujući i JMBG) i konkretan prijedlog aktivnosti koje Skupština treba da preduzme. No, šta se dešava nakon pokretanja i potpisivanja peticije manje je definisano, a ne postoji ni način preko kojeg bi građani i građanke mogli pratiti tok svake peticije”, poručuje Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO.
Čabarkapa je saopštila da je, prema statistici dostupnoj na sajtu Skupštine Crne Gore, 2023. godine ukupno podnijeto 28 podnesaka za peticije, a 2024. godine 23. To, kaže ona, opominje da ovaj portal nije dovoljno promovisan, ali i da su dosadašnjim odnosom Skupštine mnogi demotivisani, budući da se dalje koriste internet stranice koje nijesu povezane sa institucijama Crne Gore, kao što su Peticije.online i Change.org, radije nego ovaj mehanizam.
“Na portalu je pojašnjeno da će, ukoliko u roku od 60 dana peticiju podrži najmanje 6.000 građana i građanki, nadležni skupštinski odbor razmatrati njenu sadržinu i odlučiti o eventualnom formalizovanju u vidu prijedloga zakona (osim za budžet i prostorni plan). Praksa je pokazala da nijesu sve peticije koje su generisale dovoljan broj potpisa u roku od 60 dana razmatrane na odborima, ali i da su pojedine imale prioritetan tretman”, ističe Čabarkapa.
Od sedam peticija koje su prikupile dovoljan broj potpisa u 2023. i 2024. godini, samo su četiri bile razmatrane na odborima – tri iz 2023. i jedna iz 2024. godine. Čabarkapa napominje da zakonski nije definisano da će nadležni odbor razmotriti svaku peticiju, što se koristi da Skupština diskreciono odbije, bez detaljnog objašnjenja, peticije koje ne smatra bitnima.
“Takođe, nije promovisan ni mehanizam elektronskog postavljanja pitanja poslanicima. Naime, građani i građanke mogu postaviti pitanje poslaniku ili poslanici putem digitalnog obrasca na portalu ePeticije, uz napomenu da se ne razmatraju anonimna, nejasna ili uvredljiva pitanja. Statistika Skupštine, za koju se navodi da se dnevno ažurira, ukazuje da do sada niko nije koristio ovaj mehanizam”, dodaje ona.
CGO je pozvao Skupštinu Crne Gore da ove mehanizme koji treba da služe za jačanje povjerenja građanstva u institucije bolje promoviše, učini transparentnijim kada je riječ o toku i ishodima podnijetih peticija, ali i da obezbijedi da se lični podaci građana i građanki čuvaju.
Preporučeno
“Kada se ovakvi mehanizmi koriste uspješno i pravilno, oni koriste cijelom društvu i zbog toga je dodatno važno da povjerenje građana i građanki ne bude zloupotrijebljeno, kao i da svi imaju jednake šanse u ovom sistemu. Praksa postupanja sa e-peticijama, nažalost, kod mnogih ostavlja prostor za sumnju, a primjer peticije za očuvanje Velike plaže za koju se potpisi prikupljaju preko platforme Change.org, i koju je za dvije nedjelje prikupljeno oko 11.500 potpisa to potvrđuje”, zaključuje Čabarkapa.
