“Istraživanje CDT-a pokazuje, međutim, da iza tog rezultata stoji nespremnost Vlade Crne Gore da transparentnost pretvori u obavezujući sistemski standard, pa to koje informacije o radu Vlade će biti dostupne javnosti i kada, u velikoj mjeri zavisi od volje pojedinaca u izvršnoj vlasti. Telefonske sjednice postale su dominantan način odlučivanja Vlade, javnost je često uskraćena za pravovremene informacije o donošenju važnih odluka, dok komunikacija sa građanima i medijima ostaje uglavnom jednosmjerna”, navodi CDT.
Na ozbiljne probleme u primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama ukazuje činjenica da Generalni sekretarijat Vlade (GSV) u okviru ovog istraživanja nije odgovorio ni na jedan od tri zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
“Dodatno zabrinjava to što novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama sadrži rješenje koje otežava građanima, medijima i organizacijama civilnog društva da sudskim putem zaštite pravo na pristup informacijama kada institucije ćute”, ističe CDT.
Veliki jaz u otvorenosti ministarstava, i dalje se krši Zakon o SPI
“Prosječna otvorenost ministarstava iznosi 57 odsto, a rezultati pokazuju izrazito velike razlike među resorima. Dok pojedina ministarstva ispunjavaju više od 90 odsto indikatora otvorenosti, druga ne dostižu ni polovinu propisanih standarda. To potvrđuje da transparentnost nije obavezujući standard rada Vlade, već i dalje zavisi od prioriteta i prakse rukovodstva pojedinačnih ministarstava”, navodi CDT.
Najbolji rezultat ostvarilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija sa 91,59 odsto ispunjenih indikatora otvorenosti, dok su među najbolje rangiranim i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Ministarstvo pravde.
S druge strane, na začelju liste nalaze se Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ministarstvo energetike i rudarstva i Ministarstvo dijaspore.
“Nalazi istraživanja pokazuju da većina ministarstava i dalje ne ispunjava zakonsku obavezu proaktivne transparentnosti. Brojni planski dokumenti, finansijski podaci i izvještaji nisu dostupni ili se objavljuju parcijalno. Dodatni problem predstavlja to što portal Vlade i ministarstava nije organizovan na način koji građanima omogućava jednostavno pronalaženje informacija, već dostupnost dokumenata zavisi i od upornosti pretrage”, navodi CDT.
Osim toga, ISTIČU, zabilježeno je da pojedina ministarstva nisu organizovala javne rasprave o nacrtima zakona, pozivajući se na hitnost, dok su u pojedinim slučajevima javne rasprave sprovedene znatno prije upućivanja zakonskih prijedloga u skupštinsku proceduru, što dovodi u pitanje njihov stvarni uticaj na sadržaj konačnih zakonskih rješenja.
U regionu najotvorenija Vlada Sjeverne Makedonije
Prema podacima Regionalnog indeksa otvorenosti, najboljii rezultat među vladama u regionu ostvarila je Vlada Sjeverne Makedonije sa 75,84 odsto ispunjenih indikatora otvorenosti, a slijede je Vijeće ministara BiH 70,69 odsto, Vlada Crne Gore 66,24 odsto i Vlada Republike Srbije 55,55 odsto. Dalje, Vlada Autonomne pokrajine Vojvodine ispunjava 54,07 odsto indikatora otvorenosti, dok su na začelju Vlada Republike Srpske 39,52 odsto i Vlada FBiH sa 39,34 odsto.
Preporučeno
“Regionalni indeks otvorenosti je analitički instrument koji pruža sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu. U okviru istraživanja, provjeravali smo dostupnost informacija na internet stranici Vlade među kojima planove i izvještaje o radu, materijale sa sjednica, informacije o korišćenju javnih sredstava i dr, a takođe analizirali smo relevantan pravni okvir i strateška dokumenta, te komunikaciju vlasti sa javnošću. Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja”, navodi CDT.
Video