Video
Prethodne vlade nijesu imale političke volje i/ili znanje da se na kvalitetan način suprotstave ovim pojavama, i jedino tijelo u sistemu koje se je djelovalo na organizovan način je bio Nacionalni operativni tim za sprovođenje Strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma (NOT). NOT je u svom radu uspio da na kvalitetan način involvira smo dio institucija koje su zadužene za ovu oblast i dominantno se bavio temom stranih boraca u Siriji i Ukrajini, dok su ostale ne manje važne teme ostale u drugom planu, saopštio je Dragan Koprivica.
“Zato predlažemo da se iskoriste dobre osnove na kojima je NOT formiran i izvrši transformacija ovog tijela kako bi se moglo na sveobuhvatan način baviti problemima radikalizacije i ekstremizma. Potrebno je proširiti njegov rad na nekoliko novih oblasti: suprotstavljanje nekontrolisanom rastu etnonacionalizma, nedozvoljenim političkim i finansijskim uticajima iz inostranstva i intenzivnijem suprotstavljanju medijskim manipulacijama i dezinformacijama. Jedan od veoma važnih koraka naprijed bio bi i podizanje političkog nivoa članova NOT-a, kroz uključivanje funkcionera na visokom nivou, kako bi se neutralisali izgovori za nedonošenje odluka, neaktivnost i političko nerazumijevanje važnosti ove teme.
Ovo su neke od ključnih preporuka koje je CDT, u saradnji sa Međunarodnim republikanskim institutom (IRI) pripremio u sklopu analize “Ključni uzroci jačanja etnonacionalizma u Crnoj Gori: KontraEvolucija u 9 slika” koja je od danas na raspolaganju zainteresovanoj javnosti na OVOM LINKU.
U ovoj publikaciji skrenuli smo pažnju na jačanje etnonacionalizma u posljednjih nekoliko godina koje vodi ka nepoštovanju duha Ustava i njegovih normi, ka konfederalizaciji Crne Gore i predstavlja pokušaj ustrojstva države u kojoj dominantnu ulogu imaju nacije a ne građani” ,naveoje Koprivica.
Kako je dodao, aktivnosti različitih etnonacionalističkih grupa osnaženo su nekvalitetnim reformskim procesom i ekonomskim problemima, dosadašnjom neadekvatnom reakcijom državnih organa, negativnim uticajem globalnih i regionalnih aktera, te stalnim dezinformacionim kampanjama i nasiljem na internetu kojima su građani/ke izloženi godinama u nazad.
“Dalje, ovome procesu značajno doprinosi desekularizacija društva, revizija istorije i nedovršen proces suočavanja s prošlošću. Tu je i djelovanje političkih partija koje etnonacionalizam koriste kao zamjenu za skroman sadržaj političkih programa i vrše stalnu ekstremizaciju izbornih i političkih procesa.
Djelovanje ovih i drugih faktora dovelo je do vidnih tenzija u crnogorskom društvu, do sve češćeg ispoljavanja ekstremizma kroz nasilje, verbalnih i fizičkih napada na neistomišljenike, kao i na simbole tog drugačijeg mišljenja. U svim značajnijim društvenim situacijama, prisutni su i spoljni uticaji koji pogoduju ovim pojavama. Svaki dalji izosatanak jedinstvene akcije na ovom polju, bilo kroz nečinjenje ili ignorisanje problema može da dovede do tačke sa koje je povratak u normalu jako težak”, saopštio je on.
CDT je, ddoaje, u prethodnim godinama sa više aspekata analizirao rast radikalizacije i negativne uticaje na demokratske procese.
“U saradnji sa više međunarodnih institucija smo analizirali negativne ekonomske i političke uticaje iz inostranstva, opasnosti desnog ekstremizma, kao ulogu dezinformacija i propagande u podrivanju demokratskih procesa i društvene kohezije, kroz rad na platformi Raskrinkavanje.me i nekoliko predloga praktične politike. Kroz naš rad u NOT-u, inicirali smo pokretanje Nacionalne platforme za suprotstavljanje nasilnom ekstremizmu i drugih važnih segmenata njegovog rada.
Svoje predloge smo formulisali i uputili različitim institucijama. Skupštini Crne Gore uputili smo inicijativu za formiranje Odbora koji bi se bavio negativnim uplitanjima u demokratske procese i jačanju njene kontrolne uloge u ovom procesu.
Potpredsjedniku Vlade i Ministarstvu unutrašnjih poslova uputili smo o predloge za obnovu i jačanje strukture sprečavanja ekstremizma. Ministarstvu javne uprave i medija predložili smo osnivanje fonda za borbu protiv dezinformacija čiji bi korisnici bili mediji. Ministarstvu finansija i socijalnog staranja predlažemo uvođenje sveobuhvatnog mehanizma za provjeru stranih investicija. Pravosudnim organima predlažemo da preispitaju dosadašnje djelovanje na ovom polju i saopšte da li su njihove politike bile uspješne.
Preporučeno
Danas ovim predlogom Vladi, kao krovnoj instituciji, upućujemo inicijativu za objedinjavanje i uspostavljanje značajnije koordinacije svih djelova sistema koji se bave ovom politikom. Nadamo se da ćemo naići na, prije svega, razumijevanje stepena opasnosti od ovih pojava za naše društvo, a onda i otvorena vrata za zajednički rad i saradnju na ovom polju”, zaključio je izvršni direktor CDT-a.
