Video
“Ovaj proces je veoma značajan za više aspekata funkcionisanja države, ali predstavlja i jednu od značajnih obaveza u procesu ispunjavanja političkih kriterijuma za članstvo u EU. Reorganizacija Vlade koja je u toku predstavlja realnu šansu da se ozbiljno pristupi optimizaciji javne uprave i isprave ozbiljni propusti i greške prethodne Vlade koje su doveli do zastoja u reformi javne uprave. Potreban je diskontinuitet u odnosu na prethodne domete i rezultate, postojanju političke volje, ali i kada je u pitanju metodologija rada na pitanju optimizacije”, navela je u saopštenju zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović.
Kako je dodala, s druge strane, ovo je dugotrajan, komplikovan i nimalo prijatan proces, koji zahtijeva i odlučnost ali i senzitivnost budući da on može uticati na ekonomsku egzistenciju i kvalitet života dijela zaposlenih u javnoj upravi.
“Dakle, ovdje se radi o procesu koji je i politički i administrativni i socijalni i reformski i što po, sebi, dodatno komplikuje njegovu izvodljivost. Zato je jako važno da Vlada u hitnom roku počne aktivno bavljenje ovim pitanjima, ako želimo vidjeti njegove stvarne pozitivne efekte.
Pored ovoga, posljednje izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, i pojedina zapošljavanja u prethodnim mjesecima otvorila su opravdana pitanja da li se nova parlamentarna većina, po ugledu na prethodnu, priprema za novi krug partijskog zapošljavanja. Naše analize rada prethodne Vlade u ovoj oblasti i učešće u radu Savjeta za reformu javne uprave, ukazuju da javni sektor liči na depo partijskih kadrova, i da to postaje ogroman problem. Stoga je na novoj Vladi težak zadatak da odoli eventualnim pritiscima političkih subjekata za nova partijska imenovanja i da rješava naslijeđeno pitanje nekompetentnog kadra koji je sada zaposlen u upravi”, navela je u saopštenju.
Budući da Crna Gora nema veliki broj stručnjaka u ovoj oblasti, u CDT-u smatraju da bi učešće kompetentnih predstavnika NVO sektora u budućoj reformi bilo korisno i za pronalaženje kvalitetnijih rješenja zasnovanih na EU standardima, ali i za demokratsku kontrolu ovog osjetljivog procesa.
“Kao prvi korak, neophodno je utvrditi precizan broj zaposlenih u upravi, koji je do sada mistifikovan vođenjem različitih, neusklađenih javnih evidencija. Vlada mora pristupiti izradi evidencije zaposlenih u javnoj upravi koja je pouzdana i vjerodostojna, utemeljena na preciznim podacima o statusu zaposlenog, pravnom osnovu angažovanja i podacima o zaradama.
Sljedeći važan korak u ovom procesu bi bio utvrđivanje realnih kadrovskih potreba, a onda i utvrđivanje gdje postoji višak, a gdje stvarna potreba za dodatnim kadrom”, navela je.
Vlada mora, dodaje Papović, posebno voditi računa da svi planski dokumenti koji se tiču kadrovskog planiranja budu usklađeni i komplementarni. Tu prije svega mislimo na Kadrovski plan Vlade, Plan optimizacije javne uprave i Program pristupanja Crne Gore EU.
Podsjećaju da je zakonski rok za izradu Kadrovskog plana Vlade 30 dana od dana usvajanja Zakona o budžetu, tako da se hitno mora krenuti u analizu funkcionisanja pojedinačnih institucija i realnu procjenu radne opterećenosti, kako bi i sam kadrovski plan bio realan.
“Čeka nas i usvajanje novog Plana optimizacije javne uprave, koji mora biti zasnovan na preciznom broju zaposlenih u uprave, funkcionalnoj analizi svih organa uprave i konkretnim mjerama.
Ne manje važna je i finansijska procjena procesa optimizacije. Podaci pokazuju da se za prvih sedam mjeseci 2020. godine značajno povećao iznos koji država izdvaja za bruto plate, što dodatno komplikuje proces optimizacije.
Preporučeno
Otpremnine za ljude koji dobrovoljno napuštaju upravu moraju biti predviđene u budžetu za narednu godinu. Osim predviđanja otpremnina, mora biti predviđen adekvatan program za zapošljavanje ili samozapošljavanje ljudi koji napuštaju upravu. U ovaj proces moraju biti uključene relevantne institucije nadležne za tržište rada i programe povoljnog kreditiranja ili dodjele bespovratnih sredstava za kreiranje novih radnih mjesta”, zaključila je Papović.
