Video
Prvi modul Škole bio je, kako kažu, kombinacija teorijskog i interaktivnog rada, uz dvije posjete mjestima stradanja – CB Herceg Novi za koji se veže ratni zločin “Deportacije” i logor “Morinj”.
„Razumijevanje ovog slučaja pomaže mladima da shvate značaj odgovornosti, solidarnosti i suočavanja s prošlošću kao temelja pravednijeg društva“, ocijenila je Ervina Dabižinović, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, koja je učesnicima programa govorila o ratnom zločinu “Deportacije” ispred mjesta odakle su bosansko-hercegovačke izbjeglice deportovane. Naglasila je da zloupotreba institucija, ćutanje i nekažnjivost mogu dovesti do stradanja nevinih. ‘Politika koju je Crna Gora tada vodila – a koju, nažalost, dijelom vodi i danas – pogrešan je put. Zato moramo istrajno, kroz ovakve programe, dijeliti svjedočenja i znanje da bismo spriječili ponavljanje zločina'”, kazala je ona.
„Važno je da studenti, ne samo pravnici, produbljuju znanje o međunarodnom humanitarnom pravu. Tokom sesije govorili smo o osnovnim pojmovima, izvorima i ciljevima ovog prava, uz osvrt i na razvoj pojma ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, ali i praktične aspekte njegove primjene u savremenim sukobima“, kazala je dr Sanja Grbović, saradnica u nastavi na Pravnom fakultetu UCG, ističući i značaj poštovanja humanitarnih normi i mjera za sprječavanje zločina.
Dr Adnan Prekić, profesor na Filozofskom fakultetu UCG, pojasnio je istorijski razvoj nacionalizma, njegove različite oblike i ulogu u stvaranju i raspadu jugoslovenske države, uz fokus na crnogorski kontekst. „Nacionalizam nije prirodna pojava, već moderni politički konstrukt koji povezuje emociju, politiku i mit, a razumijevanje ideoloških korijena nacionalizma predstavlja važan korak ka izgradnji stabilnih i demokratskih društava”, kazao je Prekić.
„Svako ko ozbiljno proučava ili predaje o 90-ima mora poznavati rad i nasljeđe Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju“, istakao je Miloš Vukanović, predsjednik Udruženja profesora istorije Crne Gore – HIPMONT. Presude Tribunala, kazao je, ključne su za razumijevanje ratova na prostoru bivše Jugoslavije, a njegova arhiva sadrži dokaze od neprocjenjive vrijednosti „koji su temelj borbe protiv revizionizma i iskrivljavanja činjenica“. Vukanović je naglasio i da je posjeta nekadašnjem logoru “Morinj” imala poseban značaj jer se o tim događajima u formalnom obrazovanju malo govori. „Zato je bitno da se mladi s tim dijelom istorije upoznaju kroz ovakve programe, jer to podstiče razumijevanje, razvija odgovornost i saosjećanje prema žrtvama“, poručio je on.
„Želio sam da naučim nešto novo i da bolje shvatim šta se dešavalo 90-ih, jer se o ovim temama gotovo nikad ne govori kroz formalno obrazovanje. Iskustvo iz Škole tranzicione pravde je zaista odlično! Inspirativni učesnici, otvorena komunikacija i dobra atmosfera, uz predavače koji dijele iskustva iz prakse i mnogo korisnih znanja”, navodi učesnik programa Nikola Junković, student međunarodnih odnosa i diplomatije na Univerzitetu Donja Gorica.
„Učešće na Školi tranzicione pravde za mene je bilo jako korisno. Imala sam određeno znanje o tranzicionoj pravdi i procesima suočavanja s prošlošću, ali mi je ovaj program omogućio da to dodatno unaprijedim”, kazala je Marina Drecun, magistrandkinja na Fakultetu političkih nauka UCG. „Diskusije su bile produktivne, podsticajne i usmjerene na razmjenu znanja i iskustava između predavača i učesnika. Škola mi je pružila priliku za lični i profesionalni razvoj, ali me i motivisala da aktivnije doprinesem jačanju kulture sjećanja i tranzicione pravde u Crnoj Gori”, zaključuje ona.
„Ovaj modul vidim kao sjajnu priliku da produbim znanje o tranzicionoj pravdi i saznam više o najmračnijem periodu naše novije istorije“, rekao je Vojislav Gluščević, student humanističkih studija na programu Bezbjednost UDG-a. Istakao je da ovakve teme treba da budu obavezan dio školskih kurikuluma jer razvijaju kritičko mišljenje i razumijevanje savremene istorije. „Iako su bolne, posebno za generacije koje su ih proživjele, važno je da se o njima govori. Samo suočavanjem s prošlošću možemo rješavati probleme koji i danas opterećuju društva bivše Jugoslavije“, poručio je Gluščević.
„Učešće u Školi tranzicione pravde za mene je izuzetno važno iskustvo“, rekla je Dragana Otašević, osnivačica i izvršna direktorka NVO Centar za politike migracija i multikulturalizma. „Kroz predavanja stručnjaka za međunarodno pravo, istoričara i predstavnika civilnog sektora bolje razumijem suočavanje s prošlošću, pravdu za žrtve i izgradnju povjerenja u društvu“, kazala je ona, dodajući da ove teme podstiču kritičko razmišljanje i istraživački pristup. „Ovaj program mi pomaže da shvatim koliko je važno da se društvo suoči sa prošlošću kako bi gradilo temelje za pravedniju i mirniju budućnost“, istakla je Otašević.
Drugi modul Škole tranzicione pravde biće, kako navode iz CGO, organizovan tokom novembra kroz studijsku posjetu ostalim mjestima zločina i sjećanja tokom 90ih u Crnoj Gori.
Preporučeno
Škola je dio projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), zaključuje se u saopštenju.
