CGO: Nezakonitosti vidljive i DRI-u ostaju nevidljive za tužilaštvo

Kako je isrtakao, evizija finansijskog poslovanja DIK-a za 2020. godinu bio je jedan od prijedloga CGO-a upućen Senatu DRI.a, koji je i donio odluku da rad ovog tijela uvrsti u plan redovnih godišnjih revizija.

“Izvještaj DRI-a potvrđuje nedomaćinsko upravljanje novcem poreskih obveznika u ovoj instituciji, ali i značajne povrede pozitivnih propisa od strane tog tijela. Stoga je DRI donijela pozitivno mišljenje u odnosu na Godišnji finansijski plan DIK-a za prošlu godinu, ali i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja ove institucije sa propisima. DRI zahtijeva da DIK u roku od 30 dana donese plan aktivnosti za realizaciju upućenih preporuka, kao i da u roku od šest mjeseci obavijesti DRI o sprovedenim preporukama”, navodi Suljević.

Zabrinjava činjenica da je, kako navodi, i pored identične argumentacije koju je CGO priložio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kroz krivične prijave, SDT donio odluku o odbacivanju najmanje dvije od tri takve prijave, ocjenjujući kako u njima nema elemenata krivičnog djela koje bi se gonilo po službenoj dužnosti.

“Jedan od posljednjih slučajeva odbacivanja krivične prijave odnosio se na zakup poslovnih prostorija u hotelu Hilton za izborni period od prošle godine, kada je iz budžetskih rezervi za svega oko dva mjeseca izvojeno čak 70.000 eura za zakup prostorija ovog hotela”, dodaje Suljević.

Napominje da je tada CGO  upozorio javnost kako je ovaj postupak sproveden uz ignorisanje odredbi Zakona o javnim nabavkama, koji je obavezivao na sprovođenje tenderske procedure za zakup hotelskih kapaciteta, “jer su osim zakupa prostorija u ovom slučaju bile uključene i dodatne usluge”.

“CGO je tada skrenuo pažnju da ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključen sa ovim hotelom ne odgovara prirodi ovog posla, niti je ovjeren u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, što vodi ka njegovoj ništavosti. Shodno tome, u zabludu je dovedena i Vlada Crne Gore koja je donijela odluku o izdvajanju sredstava iz budžetskih rezervi za ovu svrhu na osnovu takvog ugovora. DRI identifikuje iste te manjkavostima i navodi kako je uvidom u ispostavljene fakture utvrđeno da su osim zakupa sale, predmet nabavke bile i usluge hrane i pića, koje nijesu izuzete od primjene Zakona o javnim nabavkama”, istakao je Suljević.

Prema njegovim riječima, imajući u vidu i da su cijene na dnevnom nivou različite, mišljenje je da se ne radi isključivo o zakupu već i o dodatnim uslugama, što se nije moglo podvesti pod izuzeća od primjene zakona, već da se morao sprovesti adekvatan postupak javne nabavke i shodno tome odabrati najpovoljnija ponuda.

Nažalost, poručuje, ovo nije izolovan slučaju izbjegavanja procedure javnih nabavki od strane DIK-a.

“Na primjer, DIK je nabavku stolnjaka, zastava, usluge štampanja priručnika za obuku biračkih odbora i nabavke drugog materijala, suprotno zakonu tretirao kao nabavku izbornog materijala za koji nije obavezna tenderska procedura”, ocjenjuje Suljević.

Poručuje da pored neusklađenosti poslovanja sa Zakonom o javnim nabavkama, DRI je ocijenila i kako postoje određene neusklađenosti poslovanja DIK-a sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, Zakonom o izboru odbornika i poslanika, Zakonom o radu, Uredbom o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, kao i Zakonom o upravljanju i unutrašnjm kontrolama u javnom sektoru.

“DRI ocjenjuje kako se u DIK-u ne vodi evidencija prisutnosti zapošljenih, čime nije obezbijeđen dokaz o prekovremenom radu, ali i kako DIK nema internu proceduru za obračun i isplatu zarada” dodaje Suljević.

Napominje da iz DRI-a navode i kako u ugovorima o dopunskom radu, u vrijednosti od 22.100 eura, koje je DIK zaključivao sa svojim zapošljenim nisu navedeni podaci o radnom vremenu, niti su precizno definisani poslovi koji se trebaju obaviti, kao ni način njihovog obavljanja.

“Nije navedeno ni ko je zadužen za kontrolu/nadzor nad izvršenjem ugovorenih poslova, a nije predviđena ni obaveza izvještavanja o završenim poslovima. Odlukom o utvrđivanju naknada za rad u DIK-u određene su i naknade po više osnova, i to naknade za prisusutvo na sjednicama Komisije, mjesečne naknade za rad u Komisiji i naknade za rad u DIK-u od dana raspisivanja izbora do dana utvrđivanja konačnih rezultata izbora, što DRI nalazi kao sporno, a što je i CGO problematizovao ranije”, sugeriše  Suljević.

Napominje da se CGO obraćao DIK-u zahtijevajući da se ova odluka stavi van snage, a nakon ignorisanja od strane DIK-a, upućena je inicijativa budžetskom inspektoru Ministarstva finansija, koji nije ni imenovan tokom mandata prethodne Vlade.

“DIK koji raspolaže sa dva vozila nije donio odgovarajući akt kojim bi se uredio način njihovog korišćenja, a i pored toga što je u DIK-u već postojalo sistematizovano radno mjesto samostalni referent-vozač, opisane poslove vršilo je lice angažovano po ugovoru o djelu, što je u suprotnosti sa zakonom. U DIK-u ne postoji ni interni pravilnik kojim bi se regulisalo pravo na korišćenje sredstava reprezentacije, za koje su ranije izdvajane veće sume, a nisu utvrđeni ni limiti potrošnje mobilne telefonije za korisnike, kao ni uslovi po kojima se zapošljenom odobrava plaćanje školarine”, navodi Suljević.

DRI konstatuje da je DIK tokom 2020. godine neuredno vodila evidenciju o povjerenim sredstvima opštinskim izbornim komisijama, iako je to bila dužna.

” DIK nije utvrdio način, niti je vršio kontrolu upotrebe sredstava koje su uplaćivane opštinskim izbornim komisijama, a opštinske izborne komisije nisu dostavljale DIK-u zahtjeve za dodjelu sredstava u kojima je bila izvršena specifikacija ukupnih troškova. U odnosu na angažovanje 10 službenika Skupštine Crne Gore shodno Sporazumu o stručno tehničkoj saradnji, a na poslovima obrade potpisa potpisa podrške i drugih srodnih poslova, DRI i tu nalazi nepravilnosti. Naime, DRI notira kako sporazumom nije utvrđeno pravo na naknadu za pružanje stručne i tehničke pomoći. Ističe i kako su se iznosi naknada za navedene poslove kretali od 500 do 5.000 eura, za poslove koji su trajali 17 i 24 dana, ali i kako su naknade u pojedinim slučajevima bile različite za isto vrijeme trajanja ugovora i isti opis posla” pojašnjav Suljević.

U vezi sa ovim pitanjem, CGO je tokom prošle godine inicirao nadzor od strane Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) zbog sumnje u nezakonitu obradu ličnih podataka građana, što je AZLP u predmetnom slučaju rješenjem i utvrdila, dok je postupak po podnesenoj krivičnoj prijavi SDT-u u toku.

“CGO izražava nadu da će i ovo biti instruktivno Skupštini Crne kada se bude opredjeljivala za novog predsjednika DIK-a. Novi predsjednik bi morao biti profesionalac, spreman da se bez partijskih opterećenja posveti ovim pitanjima i pozicioniranju DIK-a kao institucije koja neće biti prepoznata po aferama i spornim, politički obojenim, odlukama već po stručnosti i integritetu koji uvažavaju svi akteri”, zaključuje Suljević.