CGO: Ostavke su prvi korak ka neophodnom uspostavljanju funkcionalnog sudstva

Koordinatorka programa Ljudska prava u CGO Tamara Milaš podsjeća da je DRI dala negativno mišljenje na reviziju pravilnosti i uslovno mišljenje na reviziju Godišnjeg finansijskog izvještaja potrošačke jedinice Sudstvo za 2019. godinu.

“Činjenica da se na ovaj način vode finansije u sudstvu, koji je iz budžeta dobio skoro 33 miliona eura za prošlu godinu, pojačava zabrinutost zbog stanja u toj grani vlasti čiji su čelnici postali brana daljem procesu evropskih integracija i demokratizacije crnogorskog društva”, ukazala je ona.

Kako je istakla, detaljan uvid u izvještaj DRI-a otkriva brojne nedostatnosti u upravljanju finansijama koji zahtijevaju odgovornost svih članova Sudskog savjeta, zatim Vrhovnog, Apelacionog, Upravnog i Privrednog suda, kao i viših sudova u Podgorici i Bijelom Polju, ali i gotovo svih osnovnih sudova jer nepravilnosti nijesu konstatovane u samo dva osnovna suda (Bijelo Polje i Berane).

“Takođe, nepravilnosti ima i u svim prekršajnim sudovima. Dodatno, Tužilaštvo bi moralo da ispita da li u takvom poslovanju ima elemenata krivičnog djela koje se gone po službenoj dužnosti. Obim kršenja zakona i drugih utvrđenih nepravilnosti od strane onih koji treba da budu na liniji zaštite zakona nanio je štetu budžetu, ali i ukazao na nedopustiv odnos rukovodstva sudova u primjeni zakona”, dodala je Milaš.

Ukazala je da u izvještaju DRI stoji da sudstvo nije sprovelo sve aktivnosti na uspostavljanju sistema finansijskog upravljanja i kontrola, tj. nije donešen čitav set dokumenata u ovoj oblasti niti ispraćena primjena u različitim segmentima, uključujući i kontrolu trošenja sredstava koja su prenešena sudovima.

“Konstatovane su nepravilnosti u popisu i evidenciji stalne imovine, uključujući i činjenicu da nema zbirne liste o izvršenom popisu stalne imovine niti sudstvo obezbjeđuje analitičku evidenciju imovine. Nadalje, utvrđena je neusaglašenost podataka o vrijednosti imovine iz popisnih listi i Izvještaja o popisu. Na primjer, u popisnim listama nijesu iskazani građevinski objekti vrijednosti 2.993.186 eura, novonabavljena oprema od 116.360 eura, tekuće investicije od 25.589 eura, oprema u iznosu od 68.738,15 eura, vozila vrijednosti 43.941,12 eura, računarska oprema od 37.655,20 eura, kao ni donacije, itd”, nabraja Milaš.

Nevjerovatno je, kaže, i da sudstvo 2018.godinu završava sa neplaćenim doprinosima za zapošljavanje lica sa invaliditetom iz ranijih godina od skoro milion eura (935.725,38 eura), uz druge prateće neizmirene obaveze za poreze i doprinose na naknade i da to sve nije ni iskazano u Izvještaju o neizmirenim obavezama zaključno sa stanjem na 31. decembar 2018.

“Opušteni su bili u sudstvu i prilikom službenih putovanja na što ukazuje blagajnička dokumentacija. Većina putnih naloga nije u roku podnošena radi obračuna putnih troškova niti te putne naloge prate izvještaji sa službenog puta, čime se krši Uredba o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru”, ukazala je Milaš.

Sudstvo je, rekla je, na sistematizovanim radnim mjestima angažovalo lica po ugovorima o djelu i privremenim i povremenim poslovima suprotno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i isplatilo im naknade u neto iznosu od 237.482,90 eura (ukupni izdaci su mnogo veći).

“Dodatno, isplate naknada članovima komisija Sudskog savjeta su bile u suprotnosti sa Poslovnikom Sudskog savjeta, a utvrđeno je da su pojedinim članovima u Vijeću za ocjenjivanje rada sudija isplate naknada vršene po više puta tokom mjeseca, što nije u skladu sa internim aktima Sudskog savjeta”, navela je koordinatorka programa Ljudska prava u CGO .

Naglašava i da nijesu u sudstvu štedjeli ni na svoje dodatke na zaradu po osnovu pripravnosti i dežurstva isplaćujući 558.775,41 eura (bruto).

“Promaklo im je samo da dodatke isplaćuju na osnovu odluke čiji je dio koji se upravo odnosi na te dodatke ukinuo Ustavni sud polovinom 2017.godine tako da nijesu imali pravni osnov za utvrđivanje visine dodatka po času za isplatu pripravnosti i dežurstva. Za prekovremeni rad zapošljenima u sudstvu isplaćeno je 671.562,88 eura ali ni taj obračun nije bio u skladu sa zakonskim propisima niti postoje dokazi u vidu valjanih evidencija prisustva na poslu kao osnova za te isplate”, istakla je Milaš.

Kako je kazala, ni osjetljiva oblast javnih nabavki u sudstvu nije adresirana s dužnom pažnjom, pa su u Izvještaju o izvršenim javnim nabavkama i zaključenim ugovorima o javnim nabavkama iskazane nabavke u manjem iznosu za 159.695,47 eura, odnosno 208,883.45 eura, ako se uzmu u obzir i nabavke koje su izmirene putem prinudne naplate. Nije obezbijeđena ni elektronska evidencija sprovedenih postupaka javnih nabavki shodno odredbama tada važećeg Zakona.

“Jedan dio izdataka od iznosu od 183.932,27 eura nije isplaćen u skladu sa Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžeta opština, a plaćanje izdataka u iznosu od 156.356,09 eura izvršeno je suprotno Uputstvu o radu Državnog trezora, jer ta plaćanja nijesu pratili dokazi da su ugovoreni radovi izvršeni ili usluge pružene, odnosno plaćanje je izvršeno na osnovu nepotpune dokumentacije (predračuna, nefiskalnih računa i sl)”, navela je Milaš.

Ona je ukazala da Sudski savjet nije obezbijedio analitičku evidenciju prihoda po osnovu sudskih taksi, izrečenih novčanih kazni i troškova postupka, te da je utvrđena i neusaglašenost podataka o tim prihodima koje obezbjeđuje Ministarstvo finansija i podataka sudstva.

“Gotovo četiri miliona je plaćeno na osnovu rješenja o izvršenju javnih izvršitelja preko Ministarstva finansija (3.989.031,71 eura) a dodatnih četvrt miliona (267.105,22 eura) preko Sudskog savjeta po osnovu pravosnažnih sudskih odluka, rješenja Agencije za mirno rješavanje radnih sporova i rješenja o sprovedenom inspekcijskom nadzoru Poreske uprave, a tiču se radnih sporova i sporova u vezi sa radom koje je sudstvo izgubilo. Za plaćanje ovih obaveza postoji svega 42.56 odsto dokumentacije odnosno za svega 1.811.521,06 eura postoji adekvatna dokumentacije, a postoje indicije da je tu možda bilo i duplih naplata po istom rješenju što zahtijeva dodatne provjere i utvrđivanje odgovornosti”, ocijenila je Milaš.

Sudski savjet, dodala je, nema podatke ni o trošenju prenešenih sredstava za stečajne postupke na račun Privrednog suda u iznosu od 450.000,00 eura, već se ta dokumentacija nalazi u Privrednom suda.

“Ni ugovori o zakupu poslovnog prostora za potrebe Sudskog savjeta i prostora za potrebe Osnovnog suda Kotor nijesu ovjereni od strane nadležnog organa, kako je to propisano Zakonom o obligacionim odnosima”, rekla je Milaš.

Koordinatorka programa Ljudska prava u CGO je naglasila da se sudstvo godinama unazad identifikuje kao ozbiljna prepreka u uspostavljanju funkcionalne vladavine prava, na šta ukazuju i relevantni međunarodni izještaji.

“To ne prati osjećaj odgovornosti u samom sudstvu o čemu svjedoče mnogo puta isticani višestruki, neustavni i nezakoniti mandati predsjednice Vrhovnog suda i niza drugih sudova, kao i ovakvo neodgovorno i nezakonito rukovođenje finansijama. Jedan broj rukovodilaca u sudstvu izgleda cijeni da su nezamjenljivi i da im je sve dozvoljeno, a to zahtijeva ozbiljnu reakciju svih zainteresovanih strana. Zato je i ovaj izvještaj DRI dodatni alarm da se u sudstvu stvari moraju korjenito mijenjati, a prvi korak bi bile ostavke članove Sudskog savjeta, kompletnog rukovodstva ove potrošačke jedinice, ali i predsjednika svih sudova u kojima su konstatovane nezakonitosti u poslovanju”, poručila je Milaš.