Video
Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjetio je povodom 15. marta – Međunarodnog dana borbe protiv islamofobije – na značaj aktivne zaštite međuvjerskog i međunacionalnog sklada i povjerenja u Crnoj Gori.
Iz CGO-a ističu da, iako Ustav i zakoni zabranjuju diskriminaciju po bilo kom osnovu, svakodnevna praksa pokazuje da je potreban snažniji i sistemski odgovor na diskriminaciju i govor mržnje u različitim segmentima društva.
„Nalazi CGO-ovog istraživanja javnog mnjenja o stavovima građana i građanki o multikulturalizmu ukazuju na zabrinjavajuće trendove u percepcijama i društvenoj distanci“, kazao je saradnik na programima u CGO Nikola Đurašević.
Prema tim podacima, 49,1 odsto ispitanika smatra da je u Crnoj Gori prisutna diskriminacija po osnovu vjerske pripadnosti, dok 59,7 odsto prepoznaje diskriminaciju po nacionalnoj osnovi. Istovremeno, zabilježen je rast percepcije diskriminacije manje brojnih naroda u svim analiziranim oblastima u odnosu na 2023. godinu.
Iako 76,8 odsto građana Crnu Goru vidi kao multikulturalno društvo, rezultati pokazuju i izraženu socijalnu distancu. Tako 52,3 odsto ispitanih navodi da ne bi sklopilo brak s osobom iz druge etničke grupe, a 56,4 odsto s osobom drugačije vjeroispovijesti.
„Ovaj raskorak između deklarativnog prihvatanja multikulturalnosti i stvarnih stavova prema ‘drugima’ stvara prostor za normalizaciju stereotipa i netrpeljivosti“, upozorava Đurašević.
Dodatnu dimenziju problema, kako navodi, potvrđuje analiza medijskog prisustva govora mržnje prema manje brojnim narodima, sprovedena od septembra do novembra 2025. godine. Analizirano je 1.217 medijskih objava i 12.969 komentara na sedam portala u Crnoj Gori.
Rezultati pokazuju da je 22 odsto analiziranih objava bilo praćeno govorom mržnje u komentarima, dok je 13 odsto ukupnog broja komentara sadržalo elemente govora mržnje, uključujući targetiranje po osnovu nacionalne i vjerske pripadnosti.
„Govor mržnje se najčešće manifestuje kroz uvrede, dehumanizaciju i kolektivnu stigmatizaciju, pri čemu se manje brojne nacionalne i vjerske zajednice često predstavljaju kao bezbjednosna ili identitetska prijetnja“, naglašava Đurašević.
On ističe da se islamofobija u Crnoj Gori najčešće manifestuje kroz stereotipe, stigmatizaciju i povezivanje čitave jedne vjerske zajednice sa bezbjednosnim prijetnjama.
Takve generalizacije, upozorava, produbljuju društvene podjele i otežavaju uključivanje pripadnika islamske zajednice u društvene tokove, što može povećati rizik od diskriminacije u oblastima poput zapošljavanja, obrazovanja ili političkog učešća.
Posebnu zabrinutost izazivaju, kako kaže, incidenti iz jeseni prošle godine u Podgorici, kada su nakon pojedinih događaja meta postali turski državljani koji žive i rade u Crnoj Gori.
„Tada su zabilježeni verbalni napadi, vandalizam i okupljanja na kojima su šireni ksenofobični i islamofobični narativi. Ovakvi slučajevi pokazuju kako pojedinačni kriminalni činovi mogu biti zloupotrijebljeni za širenje kolektivne netrpeljivosti“, rekao je Đurašević.
On poručuje da borba protiv islamofobije nije pitanje zaštite jedne zajednice, već test demokratske zrelosti društva u cjelini.
„Tolerisanje netrpeljivosti prema bilo kojoj vjerskoj ili nacionalnoj grupi slabi povjerenje, produbljuje podjele i udaljava Crnu Goru od vrijednosti građanskog društva“, napomenuo je Đurašević.
CGO je pozvao nadležne institucije da unaprijede mehanizme prevencije i sankcionisanja govora mržnje, medije da dosljedno primjenjuju profesionalne standarde, a političke aktere da se uzdrže od retorike koja podstiče širenje etničke, vjerske i socijalne distance.
Preporučeno
Međunarodni dan borbe protiv islamofobije obilježava se 15. marta na osnovu rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, usvojene s ciljem podizanja svijesti o islamofobiji i promovisanja tolerancije. Datum je izabran u znak sjećanja na napad na džamije na Novom Zelandu 2019. godine.
