Poglavlje 30 – Vanjski odnosi, iako privremeno zatvoreno, ima značajnu ulogu u približavanju Crne Gore pravilima i standardima Evropske unije, posebno u segmentu trgovinske politike, međunarodnih sporazuma i usklađivanja sa zajedničkim ekonomskim okvirom. Upravo kroz ovu oblast, kako se ocjenjuje Đurašević, građani mogu indirektno osjetiti benefite evropskih integracija, kroz stabilnije tržište, predvidljivija pravila poslovanja i veći stepen zaštite u međunarodnoj razmjeni.

U razgovoru za Standard, on ukazuje da pitanje evropskih integracija ne treba posmatrati samo kao politički ili administrativni proces, već kao okvir koji dugoročno utiče na životni standard, ekonomske mogućnosti i kvalitet institucija, pri čemu se Poglavlje 30 pokazuje kao važan segment u razumijevanju šire slike koristi koje građani mogu imati od članstva u Evropskoj uniji.

EVROPSKI PUT CRNE GORE NA ISPITU

Dok se u Skupštini Crne Gore nižu ostavke, politička neistomišljenja i nedostatak saglasnosti oko zakona iz oblasti bezbjednosti, evropski put države ulazi u fazu u kojoj, prema ocjeni Nikole Đurašević, ključni problem više nije samo tempo reformi, već njihov kvalitet i iskrenost. On upozorava da se reformski proces sve češće vodi bez transparentnosti i stvarnog usklađivanja sa standardima Evropske unije, što može ozbiljno narušiti kredibilitet Crne Gore u pregovorima i poslati lošu poruku Briselu i državama članicama.

Sagovornik portala Standard upozorava da se evropske integracije ne svode samo na formalno usvajanje zakona, već i na kvalitet političkog dijaloga, transparentnost procesa i sposobnost institucija da funkcionišu uz minimalni nivo saglasnosti oko strateških pitanja. Upravo ti elementi, kako ocjenjuje, postaju sve značajniji faktor u percepciji napretka Crne Gore u okviru pregovora sa Evropskom unijom.

Ostavka Miodraga Lakovića na mjesto predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu, njegovo napuštanje Pokreta Evropa sad, kao i ostavke poslanika Demokratske partije socijalista na čelne funkcije u radnim tijelima nakon izglasavanja Zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u, dodatno ističu političke podjele u Skupštini. Takva dešavanja, kako ističe , mogu dodatno narušiti kredibilitet Crne Gore u pregovorima sa Evropskom unijom.

“Ova dešavanja mogu dodatno narušiti kredibilitet Crne Gore u pregovorima sa Evropskom unijom, ne zato što u Skupštini postoje političke razlike, već zato što se potvrđuje izostanak političkog konsenzusa oko ključnih pitanja evropske integracije, i to u presudnoj fazi tog procesa”, kaže Đurašević za portal Standard.

Sve ovo, ističe naš sagovornik, pokazuje da ni vlast ni opozicija nisu pristupile ovom pitanju sa ozbiljnošću koju evropska agenda zahtjeva.

“Opozicija je morala jasnije definisati svoju poziciju i usloviti podršku ovim zakonima punom transparentnošću, odnosno preciznim uvidom u to koja riješenja imaju podršku Evropske komisije i da li su zaista usklađena sa evropskim standardima. S druge strane, vlast je pokazala namjeru da pod plaštom evropskih obaveza provuče rješenja zasnovana na partikularnim političkim interesima, čime kompromituju proces evropeizacije”, navodi je Đurašević.

Posebno je problematično, naglašava Đurašević, kad se krize otvaraju oko zakona iz bezbjednosnog sektora.

“Tu se mjeri i sposobnost države da obezbijedi ravnotežu između efikasnosti institucija i demokratske kontrole. Kada takvi zakoni izazovu argumentovane kritike, ostavke i u vlasti i u opoziciji, šalje se poruka da reformski proces nije vođen dovoljno promišljeno, inkluzivno niti u skladu sa evropskim standardima”, kaže Đurašević u razgovoru za portal Standard.

Posljedično, kako dodaje, to podstiče haotičnu političku situaciju i to u godini u kojoj bi fokus svih političkih subjekata morao biti na zatvaranju pregovaračkih poglavlja i ispunjavanju obaveza iz evropske agende.

“Umjesto toga, svjedočimo novim podjelama, nepovjerenju i sukobima koji šalju lošu poruku ne samo Briselu, već i državama članicama EU, čiji će parlamenti, ali i građani, na kraju odlučivati o ratifikaciji pristupnog ugovora. Ovo dobija na ozbiljnosti imajući u vidu da u dijelu država članica već postoji određena doza opreza prema daljem proširenju. Ako se nastavi praksa da se važni reformski koraci donose bez potrebnog političkog i stručnog minimuma saglasnosti, Crna Gora rizikuje da oslabi svoju poziciju najozbiljnijeg kandidata za članstvo u regionu”, ističe Đurašević.

POGLAVLJE 30 – STALNI IZAZOV USKLAĐIVANJA I PRIMJENE EU STANDARDA

Evropska komisija je u Izvještaju za 2025. godinu navela da Crna Gora u Poglavlju 30 ima dobar nivo pripremljenosti i da je ostvaren dobar napredak, posebno u oblasti regionalne saradnje i koordinacije pozicija sa EU, uključujući djelovanje u okviru Svjetske trgovinske organizacije i CEFTA-e.

“Usklađivanje sa EU ne podrazumijeva samo formalno preuzimanje pravila, već i sposobnost države da ih dosljedno primjenjuje, prilagođava promjenama na nivou Unije i vodi politike koje su usklađene i institucionalno održive. Takođe, važno je podsjetiti na princip da ništa nije do kraja ispregovarano dok sve nije ispregovarano, odnosno da svako privremeno zatvoreno poglavlje, u slučaju regresije u toj oblasti, može biti ponovo otvoreno”, kaže Đurašević za portal Standard.

To, kako naglašava naš sagovornik, znači da potpuna usklađenost i dalje predstavlja izazov koji zahtijeva kontinuiran i posvećen rad.

“U ovoj fazi pregovora više nije dovoljno govoriti samo o normativnom napretku, već i o kvalitetu primjene, administrativnim kapacitetima i političkoj ozbiljnosti da se evropske obaveze sprovode bez zastoja i improvizacije”, ističe on.

NEDOSTATAK KONTINUITETA I STRUČNOG KADRA USPORAVA REFORME

Crna Gora formalno ima institucionalni okvir za sprovođenje obaveza iz Poglavlja 30, ali je pitanje da li su ti kapaciteti danas dovoljni da na kvalitetan, efikasan i održiv način odgovore svim zahtjevima koje ovaj proces nosi.

“Jedan od najvećih problema je generalan izostanak institucionalne memorije u administraciji. Brojne kadrovske promjene dovele su do toga da značajan broj ljudi koji su ranije radili na ovim pitanjima više nije na tim pozicijama, dok dio novih kadrova nema potrebno iskustvo, reference i specifična znanja da bi se na adekvatan način nosio sa složenim zahtjevima evropskih integracija”, ističe Đurašević za Standard.

Kako objašnjava Đurašević, to neminovno usporava proces, jer se vrijeme ne troši samo na ispunjavanje obaveza, već i na ponovno uspostavljanje znanja, koordinacije i razumijevanja sistema.

“Posebno treba imati u vidu da se proces evropskih integracija u posljednjem periodu dodatno ubrzao, i to do nivoa koji bi predstavljao ozbiljan izazov i za mnogo uređenije i organizovanije sisteme od našeg. U takvim okolnostima, administracija koja nema kontinuitet, dovoljno stručnog kadra i snažnu međuinstitucionalnu koordinaciju teško može odgovoriti na sve potrebe procesa bez zastoja i improvizacije”, naglašava naš sagovornik.

EVROPSKI PUT ZAVISI OD STVARNIH REFORMI, A NE FORMALNOG NAPRETKA

Crna Gora je najavila ambiciju da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, uz cilj da do 2028. postane naredna članica Evropske unije. Međutim, naš sagovornik ocjenjuje da je takav plan u postojećim okolnostima teško ostvariv.

“To je ambiciozan plan, ali je u ovim uslovima teško ostvariv,  posebno imajući u vidu unutrašnje političke tenzije, slabosti administracije i sve zahtjevniji karakter pregovaračkog procesa. Međutim, to ne mora automatski značiti neuspjeh, ukoliko se paralalelno bude radilo na izradi pristupnog ugovora. Naravno, ključno je da se proces vodi ozbiljno, odgovorno i bez simuliranja reformi, što sada nije slučaj”, navodi Đurašević.

Evropske integracije, ističe Đurašević, ne trpe improvizaciju, niti pokušaje da se pod okriljem reformi provlače rješenja koja sa evropskim standardima nemaju mnogo veze.

“Ako se u zakonima koji se usvajaju u okviru ovog procesa nastave podmetati “kukavičja jaja” od strane vlasti, onda se ne samo usporava evropski put, već se direktno podriva povjerenje u to da postoji stvarna volja za reformama”, kaže sagovornik portala Standard.

Rokovi jesu važni, jer kako ističe Đurašević daju politički okvir i mogu biti snažan podsticaj institucijama da rade efikasnije i odgovornije.

“Međutim, oni imaju smisla samo ako su praćeni stvarnim i održivim reformama. Zato je ključno da Crna Gora ne ostane na simulaciji napretka, već da svoje obaveze posvećeno i dosljedno ispunjava i bez pokušaja da se kroz reformski proces provuku partikularna rješenja koja nijesu u skladu sa javnim interesom i evropskim standardima”, zaključio je Đuraševiću razgovoru za portal Standard.

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE