Video
Kako podsjećaju, prije 26 godina, napadom na Knin, u zoru 4. avgusta 1995. godine, počeo je dugo pripremani egzodus Srba iz Krajine.
“U vojno-policijskoj operaciji hrvatskih jedinica “Oluja”, izvršeni su sistemski zločini prema civilnom stanovništvu srpske nacionalnosti i njihovoj imovini. Za nekoliko dana protjerano je oko 250.000 ljudi, uglavnom u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i ostale zemlje nekadašnje Jugoslavije, a hiljade kuća i ostalih objekata je spaljeno. Do danas se veliki broj izbjeglih nije vratio u područja iz kojih su prognani”, navode iz CGO.
Ističu da prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, do kraja 1995. godine, ubijeno je oko 400 Srba koji su odlučili da ostanu u svojim kućama.
CGO naglašava da akcija “Oluja” predstavlja jedno od najsurovijih i najmasovnijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ u sukobima 1990-ih, a ostaje i zločin za koji još niko nije odgovarao.
“Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) su 2008. godine za zločine nad srpskim stanovništvom u ‘Oluji’ optuženi Ante Gotovina, zapovjednik Zbornog područja Hrvatske vojske Split i glavni operativni zapovjednik operacije “Oluja” u južnom dijelu područja Krajina, zatim Ivan Čermak, zapovjednik Zbornog mjesta Knin i Mladen Markač, zapovjednik Specijalne policije MUP-a Republike Hrvatske”, dodaju iz CGO.
Napominju da su prvostepenom presudom, iz 2011. godine, Gotovina i Markač osuđeni na 24 i 18 godina zatvora za ratni zločin i zločine protiv čovječnosti, dok je Čermak oslobođen, da bi nakon žalbe, naredne godine, Gotovina i Markač bili oslobođeni od krivične odgovornosti.
“Ova presuda je izazvala dosta kontraverzi jer su Raspravno i Žalbeno vijeće MKSJ – na osnovu istih činjenica i istog prava – došli do dijametralno suprotnih zaključaka o ključnim pitanjima o kojima su se na suđenju sporili optužba i obrana. Međutim, važno je naglasiti da ti zaključci ne dovode u pitanje utvrđene činjenice o tome šta se, zapravo, dogodilo tokom i nakon operacije ‘Oluja'”, poručuju iz CGO.
Prema njihovim riječima žrtve, preživjeli i porodice ubijenih i nestalih tokom „Oluje“ nevidljive su žrtve za institucije svih zemalja u regionu.
“Bilo da danas žive u Hrvatskoj, Srbiji ili Crnoj Gori oni nemaju nikakvu materijalnu, zdravstvenu ni psihosocijalnu podršku institucija. U martu 2020. godine, u Srbiji je usvojen Zakon o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica, ali ni u njemu žrtve iz operacije ‘Oluja’ nisu prepoznate kao civilni invalidi rata”, saopštili su iz CGO.
Kako ističu, tokom ove sedmice obilježavanja 26 godina “Oluje”, CGO će učestvovati i u regionalnoj online kampanji koju organizuje Centar za tranzicijsku pravdu SENSE.
Preporučeno
“Kampanja se sastoji od pet narativa – Cilj operacije ‘Oluja’; Svrha granatiranja; Ubistva; Pljačke i uništavanje imovine; Sprječavanje povratka. Svi materijali će se od danas objavljivati na društvenim mrežama CGO-a, kao i SENSE i partnera”, zaključuju iz CGO.
