Čirgić je kazao za Dan da je, iako su težili da se obezbijedi kvalitetnija i dostupnija zdravstvena njega, takva orijentacija u praksi imala efekte poput povećanih zahtjeva osiguranih lica za zdravstvenim uslugama, sve veći standard i dostupnost, što dovodi do povećanja troškova.

On je poručio da su racionalno trošili novac o čemu najbolje svjedoči činjenica da imaju manje zaposlenih sada nego kad je on preuzeo funkciju direktora te da imaju deficit kadra.

“Pravilnikom o sistematizaciji predviđeno je 266 zaposlenih. U Fondu je na dan 31.12.2020. godine bio zaposlen 191 službenik, dok ih je na kraju 2016. godine bilo 202, što dovoljno govori da u Fondu nije bilo nezakonitog i neracionalnog zapošljavanja već da postoji deficit kadra. Broj zaposlenih na kraju 2020. godine je manji nego u 2006. godini (192), a poslovi su se gotovo udvostručili”, kazao je Čirgić

Crnogorsko ruštvo se suočilo sa situacijom stalno rastućih troškova zdravstvene zaštite, koji rastu brže od rasta BDP-a, što za ekonomsku i socijalnu politiku predstavlja složen problem.

“Osnovno pitanje za Fond je bilo kako potrebe zdravstvenog sistema uskladiti sa raspoloživim finansijskim sredstvima. Godinama unazad, zbog neusaglašenosti potrošnje sa planiranim sredstvima, svaka nova poslovna godina počinjala je dugom i u svakoj poslovnoj godini je nastajao novi dug, koji je dodat na već postojeći dovodio do rasta dužničke piramide koja trenutno iznosi 40.000.000 eura. Stoga se nametnula potreba da se zdravlje sagleda sa ekonomskog aspekta u smislu održivog ekonomskog razvoja jer zdravstveni sistem lošim funkcionisanjem može trajno narušiti cjelokupni društveni sistem”, ističe Čirgić.

On je naveo da su informacijama i analizama koje je sačinio Fond pokazali Vladi i Ministarstvu finansija da postoji nesklad između potreba zdravstvenog sistema i sredstava koja se opredjeljuju kroz budžet Fonda, te da je neophodno povećati izdvajanja za zdravstvo, kako bi se sistem zdravstva u javnom sektoru ojačao i unaprijedio i kako bi se riješili brojni problemi koji su svakodnevno ometali njegovo funkcionisanje.

“Brojnim informacijama i analizama koje je sačinio Fond, od kojih su najznačajnije analiza finansiranja sistema zdravstva iz 2015. godine i plan sanacije finansija zdravstvenog sistema iz decembra 2016. godine, a koje su poslužile kao argumentacija, uticali smo da se promijeni pristup i način razmišljanja o zdravstvenom sistemu u pogledu finansijske podrške i to je postignuto. Budžet za zdravstveni sistem je u periodu od 2015. do 2020. godine sa 171 milion eura povećan na oko 289 miliona, bez dodatno opredijeljenih sredstava, što je više za 69 odsto”, navodi Čirgić.

Osam godina nijesu kupovali službena vozila

Čirgić ističe da izdaci za troškove reprezentacije za četiri godine iznose 3.203,19 eura, od čega on nije imao nijedan račun za reprezentaciju.

“Izdaci se, po ovlašćenju direktora, odnose na organizaciju poslovnih aktivnosti prilikom pregovora o međunarodnim sporazumima o socijalnom osiguranju i posjeta delegacija iz inostranstva. Smanjen je broj službenih vozila Fonda, a poslednja nabavka tri vozila izvršena je 2012. godine. Direktor Fonda posjeduje Vip karticu po kojoj nema troškova mobilne telefonije na teret Fonda jer je uslov u tenderskom postupku za izbor najpovoljnijeg ponuđača bio da ponuđač/operater ustupi Fondu određeni broj Vip kartica, od kojih jednu za potrebe direktora Fonda, a ostale za potrebe centrale”, kazao je Čirgić.