Video
To je samo dio sredstava, imajući u vidu da je za iduću godinu potrebno obezbijediti dodatnih pet miliona eura u ove svrhe. Tako bi 600.000 eura trebalo da se koristi za troškove rada KGF, dok bi ostatak trebalo da bude podrška privredi.
Zakon o KGF stupio je na snagu polovinom avgusta, a Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) je u oktobru raspisalo međunarodni javni poziv za izbor tri nezavisna člana Upravnog odbora (UO) KGF.
Kako Pobjeda saznaje, stigao je veliki broj prijava, kako kandidata iz zemlje, tako i iz inostranstva, a u toku je proces selekcije, nakon kojeg bi trebalo da budu organizovani intervjui. Komisiju za izbor nezavisnih članova UO koju je formirala Vlada, osim predstavnika MER-a i Ministarstva finansija (MF), čine i tri predstavnika Evropske banke za obnovu i razvoj. Oni imaju rok da do 21. decembra Vladi dostave izvještaj i prijedlog sa imenima tri kandidata za UO, u kojem će biti i dva predstavnika koje predlažu ministri ekonomskog razvoja i finansija.
Za nezavisne članove UO predviđeno je da, osim fakultetske diplome, imaju najmanje dvije godine iskustva na rukovodećim pozicijama i najmanje pet godina iskustva na poslovima koji odgovaraju poslovima KGF.
Tako bi jedan član morao da ima iskustvo iz bankarstva ili finansija, drugi iz računovodstva ili revizije, a treći iz privrednog ili poslovnog prava. Za članove koje imenuju ministri dovoljno je, pored fakultetskog obrazovanja, pet godina radnog iskustva iz oblasti finansija.
Imenovanjem članova UO, koji bi trebalo da bude formiran najkasnije do polovine februara iduće godine, KGF počinje sa radom. Zakon propisuje da u roku od mjesec od početka rada UO usvoji statut, a u roku od tri mjeseca imenuje izvršnog direktora kojeg će birati na javnom konkursu na period od pet godina. Za to radno mjesto će, osim obrazovanja iz oblasti finansija ili bankarstva, biti potrebno i deset godina radnog iskustva, od čega najmanje tri na rukovodećoj poziciji.
KGF će, osim garantovanja za kredite privrednicima, imati mogućnost ulaganja kapitala u hartije od vrijednosti te depozite u stranim ili domaćim bankama.
Prema riječima ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja, ovim zakonom bi trebalo da se podstakne i ubrza privredni razvoj i poveća pristup finansijama za mikro, mala i srednje preduzeća i preduzetnike. KGF će, kako je ranije objasnio, targetirati potencijalne klijente koji nijesu u dovoljnoj mjeri obuhvaćeni finansijama, čime će se dodatno aktivirati potencijal u bankarskom sektoru. Đeljošaj je ranije kazao da će 600.000 eura biti početna sredstva za stavljanje KGF u funkciju, dok će deset miliona eura biti na raspolaganju za podršku privredi.
“Kada Fond bude garantovao za kredite, 50 odsto garancije će ići od Fonda, a 50 odsto od komercijalne banke od koje će se uzeti kredit i tu će se podijeliti teret i rizik sa komercijalnim bankama”, objasnio je ranije Đeljošaj.
Zakon o KGF se u skupštinskoj proceduri inicijalno našao prije skoro četiri godine dok je na čelu resora ekonomije bio aktuelni predsjednik države Jakov Milatović, ali je bez objašnjenja povučen iz procedure u vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Milatović je u ljeto 2022. godine apelovao na nasljednika Gorana Đurovića i Vladu da što prije zakon vrate u Skupštinu naglašavajući da su na tom tekstu vrijedno radili uz pomoć EBRD-a. Ipak, ovaj zakon je sačekao Đeljošaja.
Na potrebu formiranja KGF, kako su Pobjedi ranije rekli, ukazali su iz Unije poslodavaca Crne Gore još prije petnaest godina. Ocijenili su da je riječ o značajnom koraku u unapređenju poslovnog ambijenta, posebno za mikro, mala i srednja preduzeća. Ipak, tada su naglasili i da je neophodno da proces dodjele sredstava bude maksimalno transparentan i pravičan, kako bi se izbjegle bilo kakve zloupotrebe i kako bi sredstva došla do onih kojima su zaista potrebna. Očekuju da će niže kamate, grejs period i manji zahtjevi za kolateralom mnogima olakšati pristup kapitalu koji im je neophodan za širenje kapaciteta, modernizaciju opreme, zapošljavanje i generalno unapređenje poslovanja.
Iz MER-a su ranije ukazivali da će se formiranjem KGF ubrzati privredni razvoj te da daju podršku onima koji imaju ograničen ili otežan pristup finansiranju. Time će, kako ocjenjuju, aktivirati onaj dio tržišta koji ima dobre projekte, ali koji bez kolaterala ili nedostatka kreditne istorije ne mogu obezbijediti finansije. Tako se odobravaju krediti koji, inače, bez KGF ne bi bili odobreni, a i odvija se aktivnost koja u suprotnom ne bi bila realizovana. Iz MER-a očekuju da će to uticati na otvaranje hiljade novih radnih mjesta, povećanje prometa i profita te dovesti do opšteg rasta standarda.
Preporučeno
Centralna banka Crne Gore (CBCG) će kontrolisati upravljanje rizicima i interne kontrole KGF, a nadzor će sprovoditi MER. UO će biti dužan da izvještaje dostavlja CBCG i Vladi, koja će imenovati odbor sa mandatom od četiri godine.
