Čirgić: Hronični bolesnici će elektronski naručivati terapije i doznake

Budžetom za 2020. godinu država je za Fond za zdravstvenu zaštitu opredijelila oko 281 milion eura, čime je, kazao je Dnevnim novinama direktor Fonda Sead Čirgić, pokazala posebnu brigu i senzibilitet.

I u narednoj godini, kako je najavio, imaće sluha za potrebe osiguranika, a početkom godine uvešće još jedan, šesti servis. Riječ je o servisu eNaručivanje, koji će pacijentima omogućiti elektronsko naručivanje terapije za hronična oboljenja, naručivanje doznaka i potvrda, bez posjete izabranom doktoru.

DN: Više od dvije godine u kontinuitetu uvodite nove eservise sa ciljem unapređenja zdravstvene zaštite osiguranika, ali i olakšavanja rada zdravstvenim radnicima. Tokom 2019. godine uveli ste brojne servise. Koje sve usluge trenutno osiguranicima pruža portal eZdravlje i kako su se pokazali ti servisi, konkretno jesu li zaživjeli?

Čirgić: Portal odnosno platforma eZdravlje trenutno opslužuje rad pet elektronskih servisa: eZakazivanje servis za online zakazivanje posjeta kod izabranih doktora u domovima zdravlja; eRecept elektronski servis koji omogućava pacijentima uvid u propisane i realizovane recepte; eNalaz elektronski servis koji omogućava pacijentima uvid u rezultate biohemijskih laboratorijskih analiza i njihovu štampu direktno sa portala; eApoteka elektronski servis namijenjen građanima (pacijentima), razvijen u cilju pružanja informacija o dostupnosti ljekova u svim apotekama na teritoriji Crne Gore, državnim i privatnim apotekama, koje imaju ugovor sa Fondom) i eOsiguranje elektronski servis koji omogućava građanima (osiguranicima) uvid u status njihovog zdravstvenog osiguranja, kao osnov za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja, u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, a na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje.

Najavljujem za početak 2020. još jedan servis eNaručivanje, koji će pacijentima omogućiti elektronsko naručivanje terapije za hronična oboljenja, naručivanje doznaka i potvrda, bez posjete izabranom doktoru. Ovim servisom između ostalog olakšaćemo hroničnim pacijentima da lakše dođu do terapije i istovremeno rasteretiti ljekare posjeta osiguranika koji dolaze zbog propisivanja ljekova za hroničnu dijagnozu, doznaka i jednog dijela potvrda.

DN: Imate li podatak koliko je osiguranika koristilo servise i među njima koji se najviše koristi?

Čirgić: Dodijeljenih PIN kodova imamo 66.880, preuzetih aplikacija za Android 16.941 i preuzetih aplikacija za iTunes 2.362. Portalu eZdravlje pristupilo se 1.577.102 puta, servisu eZakazivanje 374.215, uz 131.816 zakazanih posjeta, pristup servisu eRecept iznosi 63.816, servisu eNalaz 104.115 uz 3.099 samostalnih štampanja nalaza, servisu eApoteka 9.507, a servisu eOsiguranje 522 pristupa.

DN: Ima li primjedbi osiguranika i zbog čega se najviše žale?

Čirgić: Što se tiče primjedbi na rad elektronskih servisa, zadovoljni smo da nijesmo imali niti jednu prijavu na rad servisa u tehničkom dijelu kao i da nijesmo sami identifikovali probleme i prekide u radu ovog sistema koji konstantno pratimo i nad kojim se vrši stalni monitoring. Prijave od strane pacijenata uglavnom su se odnosile na servis eZakazivanje, na način da pacijenti i pored potvrđenog termina u domovima zdravlja čekaju, odlažu preglede zbog odsustva ljekara i slično. Ovdje želim da istaknem ono na šta stalno ukazujemo menadžerima ustanova, a to je obaveza ažurnih i tačno unesenih planova rada kroz Informacioni sistem ustanove, koji vrše administratori po ustanovama, kako pacijenti ne bi doživljavali ovakve ili slične neprijatnosti. Dakle servis radi na osnovu podataka unešenih u sistem i ako ovi podaci nijesu tačni i ažurni, ni servis ne može ostvariti očekivane efekte, već naprotiv.

DN: U planu je uvođenje elektronskog zdravstvenog kartona. Kada će početi realizacija tog projekta i koje će benefite on donijeti pacijentima?

Čirgić: Početak implementacije Elektronskog zdravstvenog kartona nije pitanje tehničke prirode s obzirom na to da ne postoje prepreke. Osnovni preduslov za izradu sistema jeste uređenje normativnog okvira iz ove oblasti, odnosno donošenje pravilnika o sadržaju i načinu upravljanja EZK, na čij em usaglašavanju i konačnoj izradi Ministarstvo zdravlja intenzivno radi, zajedno sa nadležnim institucijama sistema. Što se tiče benefita, EZK će pacijentima između ostalog omogućiti uvid u sve medicinske podatke i evidencije, viši nivo zaštite podataka i obezbjeđivanje kontrole pristupa nad ličnim podacima. Ono što treba istaći jeste da će ovaj sistem donijeti i korist zdravstvenom sistemu, prije svega u dijelu nadogradnje postojećeg izvještavanja, analitike i praćenja svih parametara, na osnovu kojih se kreira zdravstvena politika i upravlja sistemom zdravstva.

DN: U 2019. godini ste značajno proširili listu pomagala, ulagali, ali ste i donirali u rekontrukcije zdravstvenih ustanova. Hoćete li sa tom praksom nastaviti i u 2020. godini?

Čirgić: Fond za zdravstveno osiguranje kao institucija koja obezbjeđuje ostvarivanje prava iz zdravstvene zaštite, u skladu sa ovom ulogom i zakonskim ovlašćenjima, pažljivo razmatra svaki zahtjev kako nadležnih ljekara, tako i nevladinih organizacija, pa i samih osiguranika, da u opravdanim slučajevima dopuni Listu medicinsko-tehničkih pomagala novim pomagalima koja će doprinijeti poboljšanju kvaliteta života osiguranog lica. Takođe, ukoliko se ocijeni opravdanim, prihvatamo i predloge za pojednostavljenje postupaka za ostvarivanje prava na medicinsko-tehnička pomagala.

Iz ovih razloga, Lista pomagala se svake godine preispituje tako da se ili proširuje novim pomagalima ili se za već postojeća pomagala na Listi proširuju medicinske indikacije za odobravanje pomagala ili se pak mijenja način ostvarivanja prava na pomagalo, tako da je procedura manje komplikovana za osiguranike.

Svaki zahtjev udruženja roditelja djece oboljelih od određenih bolesti i drugih nevladinih udruženja ili predlog koji dolazi od medicinske struke pažljivo se razmatra i ukoliko postoje medicinski opravdani razlozi za proširenje prava, predlog se prihvati, s tim da se vodi računa i o mogućnostima kada je finansiranje ovih prava u pitanju.

Kada su u pitanju ulaganja u medicinsku opremu i rekonstrukciju zdravstvenih objekata, istakao bih da su predlogom budžeta Fonda za 2020. godinu za kapitalne izdatke planirana sredstva u iznosu od 4,28 miliona eura, što je približno na nivou 2019. godine, a namijenjena su za nabavku medicinske opreme i otplatu anuiteta za nabavljenu medicinsku opremu u aranžmanu Vlade, koja se otplaćuje u roku od pet godina i za investiciono održavanje objekata i opreme u JZU.

DN: U 2019. godini Lista medicinsko-tehničkih pomagala je dopunjavana tri puta i proširena su prava osiguranika na određena pomagala.

Čirgić: Da. Prošireno je pravo osiguranih lica na spoljnu portabilnu insulinsku pumpu, tako da se može odobriti osiguranim licima bez ograničenj a u uzrastu ukoliko boluju od dijabetesa tip I i ispunjavaju ostale medicinske indikacije definisane u Listi. Do 2019. godine insulinska pumpa odobravana je samo licima do navršenih 26 godina života.

Takođe, na inicijativu roditelja djece oboljele od šećerne bolesti, kao i na predlog dječijih endokrinologa, Fond je na Listu pomagala uvrstio i uređaj za kontinuirano mjerenje koncentracije šećera u krvi, koji se sastoji od senzora i čitača, čime je omogućeno kontinuirano praćenje i bezbolno mjerenje šećera u krvi, čime je znatno poboljšan kvalitet života djece oboljele od šećerne bolesti. Želim da istaknem da se ovo pomagalo ne nalazi na listama pomagala mnogih država u okruženju (Srbije, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske).

Djeca imaju pravo na čitač i 28 senzora za jednogodišnji period. Iako za ovo pomagalo Fond za sada ne može da obezbijedi ugovornog isporučioca u Crnoj Gori, roditeljima djece se vrši refundacija troškova na ime kupovine aparata i senzora u visini pune cijene koštanja pomagala, prema priloženoj računskoj dokumentaciji.

Na Listu pomagala je uvršten i novi električni inhalator nebulajzer sa PIF kontrolom, namijenjen djeci koja boluju od cistične fibroze uzrasta do šest godina, s obzirom da prema mišljenju medicinske struke ovaj inhalator najviše odgovara u terapiji ove bolesti kod djece malog uzrasta. Lista pomagala je dopunjena i maskama za inhalatore, kao i potrošnim materijalom za inhalatore, koji će se takođe odobravati na teret sredstava Fonda za lica koja boluju od cistične fibroze svih uzrasta.

Prošireno je pravo na meka kontaktna sočiva, koja se mogu odobravati do osam komada godišnje umjesto do dva komada, kako je bilo prije izmjena, a preciznije je definisano i pravo na fiksni ortodontski aparat na teret sredstava Fonda.

DN: Proširili ste i pravo na specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju za dvije nove dijagnoze?

Čirgić: Da, sredinom godine je izmijenjen Pravilnik o ostvarivanju prava osiguranika na specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju, kojim je prošireno pravo na specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju za dvije nove dijagnoze, koje se smatraju rijetkim bolestima, po osnovu kojih djeca mogu da koriste medicinsku rehabilitaciju dva puta godišnje u trajanju od 21 dan. Ovim izmjenama je omogućeno i korišćenje specijalizovane medicinske rehabilitacije svih osiguranih lica koja boluju od cistične fibroze (21 dan svake godine), a ne samo licima do 18 godina života, kako je bilo prije izmjena Pravilnika.

Fond će i dalje nastojati da obezbijedi punu podršku našim osiguranicima da se kroz propisana prava, u okviru finansijski opredijeljenih sredstava u budžetu, obezbijede što adekvatnija medicinsko-tehnička pomagala, kao i druga
medicinska sredstva, ljekovi i dr., u okviru prava iz zdravstvene zaštite, vodeći prije svega računa o najosjetljivijim kategorijama osiguranih lica, prije svega djece, lica sa hroničnim bolestima i trajnim medicinskim stanjima, kako bi im se omogućio kvalitetniji život.

DN: Kakvi su Vam planovi za 2020. godinu? Koje novitete osiguranici mogu očekivati od naredne godine?

Čirgić: Za narednu godinu, kao i svake godine, donijećemo Akcioni plan koji će sadržavati prioritetne aktivnosti Fonda za 2020. godinu, koje će biti prvenstveno usmjerene na uspostavljanje i unapređenje mjera kontrole potrošnje ljekova i kontrolu ispunjenja ugovora sa davaocima zdravstvenih usluga i drugo u smislu obezbjeđivanja prava iz zdravstvenog osiguranja osiguranicima. Tu su svakako zajedničke aktivnosti Ministarstva zdravlja i Fonda na unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite i ostvarivanju prava iz zdravstvenog osiguranja. Takođe, naša nastojanja će biti da se osnaži javni sektor zdravstvenog sistema kako bi naši osiguranici najveći dio zdravstvenih potreba rješavali u okviru javnih zdravstvenih ustanova.

DN: Koliki je budžet za 2020. godinu? Da li ste zadovoljni i za šta ćete najviše opredijeliti novca?

Čirgić: Za zdravstveni sistem opredijeljen je budžet u iznosu od oko 281 milion eura i to je realno planiranje za zdravstvo, čime smo zadovoljni, jer je na ovaj način sa nivoa Vlade prema zdravstvenom sistemu, kao jednom od najkompleksnijih društvenih sistema, pokazana posebna briga i senzibilitet.

Najviše novca će se izdvojiti za zarade zaposlenih u zdravstvenom sistemu oko 109 miliona eura, zatim za ljekove i medicinska sredstva oko 95,8 miliona eura, za materijalne troškove javnih zdravstvenih ustanova oko 21,6 miliona eura, za liječenje van sistema javnog zdravsta oko 20 miliona eura i drugo.

DN: Da li će i koliko novca iz kapitalnog budžeta biti potrošeno na izgradnju i rekonstrukciju zdravstvenih objekata?

Čirgić: Kroz kapitalni budžet države za 2020. godinu planirana su sredstva za izgradnju i rekonstrukciju zdravstvenih objekata u iznosu od 1,13 miliona eura. Radi se o višegodišnjim projektima koji će se finansirati iz budžeta i iz kreditnih i donatorskih sredstava. Navešću samo značajnije: rekonstrukcija energetskog bloka-trafostanice i pomoćnih izvora napajanja KCCG 510.000 eura za 2020. godinu, a ukupna vrijednost investicije iznosi cca 770.000 eura; zatim rekonstrukcija i adaptacija objekta Dom zdravlja “NOVA VAROŠ” i Dom zdravlja “STARA VAROŠ” u Podgorici 420.000 eura, a ukupna vrijednost investicije iznosi 1,2 miliona; dok su za Kliniku za mentalno zdravlje u Podgorici opredijeljena početna sredstva od 20.000 eura za izradu i reviziju tehničke dokumentacije i izvođenje radova, dok ukupna vrijednost investicije iznosi 5,7 miliona a finansiraće se iz kreditnih sredstava i drugo. Takođe, planira se izgradnja Urgentnog bloka i rekonstrukcija dijela objekta KCCG u Podgorici, izgradnja Klinike za infektivne bolesti i Klinike za dermatovenerologiju.