Video
Ipak, Fond se juče oglasio saopštenjem u kojem kaže da je dug Fonda za zdravstveno osiguranje prema privatnim apotekama 7.591.411,22 eura, a da su obaveze prema njima isplaćene zaključno sa junom. Istakli su da nije tačno da je dug 12 miliona eura i da je taj dug nastao zbog navodnih grešaka u toj ustanovi.
Bivši direktor FZO Sead Čirgić za Standard kaže da kraj godine uvijek pokaže sve nedostatke zdravstvenog sistema kako u pogledu planiranja budžeta tako i upravljanja budžetom i neizmirenim obavezama.
“Još u aprilu, kada je bio poznat nacrt budžeta FZO, reagovao sam da je budžet nerealno planiran i da ne odražava potrebe zdravstvenog sistema, što će dovesti do problema i nedostatka sredstava u izmirivanju obaveza za ljekove i medicinska sredstva, zarade zaposlenih u zdravstvu, liječenja u ustanovama van mreže kao i po osnovu refundacije bolovanja. Nažalost, iz medijskih tekstova vidimo da nema sredstava za obaveze prema Montefarmu, privatnim apotekama, zaposlenim u zdravstvu za zarade, Institutu Simo Milošević Igalo itd., dug bi bio spisak povjerilaca da bi sve nabrojali.
Sve ovo za posljedicu ima kumuliranje ukupnih neizmirenih obaveza, koje će prema mojoj procjeni biti oko 80 miliona eura ukoliko ne bude reakcije MF, što se odražava na poremećaje prije svega na tržištu ljekova i medicinskih sredstava, a čiju cijenu plaćaju građani”, kaže Čirgić.
On dodaje da je najbolji pokazatelj loše planiranog budžet od strane FZO i inertnosti Ministarstva finansija, procijenjeni iznos neizmirenih obaveza od oko 80 miliona eura.
“Poređenja radi, ukupne neizmirene obaveze u periodu 2016-2020.godine, održavale su se na nivou od oko 40 miliona eura u apsolutnom iznosu, a u relativnom nivo ukupnih neizmirenih obaveza je padao i činio je na kraju 2020.godine, 12,5% tekućeg budžeta FZO od čega se na dospjele obaveze odnosi oko 6,5%. Zbog navedenog možemo reći da zahvaljujući prošlom menadžmentu FZO kao i MF imali smo uspješno upravljanje obavezama i naš zdravstveni sistem nije imao problema u funkcionisanju ni u jednom segmentu, a podsjetiću da smo u tom periodu imali i brojne značajne investicije u nabavci opreme, rekonstrukcije klinika, veću dostupnost zdravstvene zaštite itd”, kazap je bivši direktor FZO.
Čirgić podsjeća da ne postoji ni jedan zdravstveni sistem koji ne iskazuje neizmirene obaveze, te tako na primjer obaveze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u martu ove godine iznosile su oko 700 miliona eura ili iznad 17% njihovog tekućeg budžeta, dug Engleskog NHS iznosio je 13,4 milijarde £ itd.
“Međutim, ovdje zabrinjavaju ne neizmirene obaveze, jer su one nužnost svih zdravstvenih sistema zbog prirode zdravstvene potrošnje i faktora koji utiču na njen rast, već što imamo poslije 5 godina stabilnog upravljanja obavezama i njihovog smanjenja nagli skok za manje od godinu dana za 100%, sa 40 na 80 miliona eura, što kao što vidimo ne može da prođe bez posljedica po zdravstveni sistem i ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja naših građana. Zdravstveni sistem dodatno će biti ugrožen ukidanjem doprinosa i usvajanjem planiranog budžeta za narednu godinu, jer je podcijenjen za više od 70 miliona eura. Budžet za zdravstvo nije lako isplanirati zbog mnogobrojnih faktora koji utiču na kretanje zdravstvene potrošnje i negdje se toleriše odstupanje plana od potrošnje za 2-3%, jer to ne može ugroziti funkcionalnost zdravstvenog sistema, ali ako planirate troškove 20% manje od stvarnih potreba uz neizmirene obaveze koje su oko 25% tekućeg budžeta FZO to znači kolaps sistema”, zaključio je Čirgić.
Iz FZO su juče rekli da su budžetom za 2021. godinu, na poziciji snabdijevanje ljekovima i medicinskim sredstva na recept privatnim apotekama opredijeljena sredstva u iznosu od 17 miliona, koliko je iznosila rekodna potrošnja na ovoj poziciji prošle godine.
Pojasnili su da su, prepoznajući da potrošnja ljekova raste, opredijelili više novca za ovu namjenu u odnosu na planirana sredstva lani, iako je bilo za očekivati da će potrošnja padati s obzirom da su ove godine nabavljene vakcine protiv koronavirusa i započeta masovna vakcinacija.
U FZO su juče tvrdili da nisu sjedjeli skrštenih ruku, već ove godine raspisali Javni poziv po kom su “po prvi put primijenjena pravila zemalja EU koja tretiraju ovu oblast”, što je rezultiralo smanjenjem broja privatnih apoteka koje izdaju ljekove na recept sa oko 190 na 120.
”Od oktobra kada je smanjen broj privatnih apoteka koje izdaju ljekove na recept, nije bilo nestašice ljekova, svjedoci smo da nema ni gužvi ispred samih apoteka… Gruba je manipulacija da građani trpe zbog sprovedenih reformi, čiji pun efekat očekujemo tokom 2022. godine…. Trudimo se da ojačamo Montefarm, a da uporedo sa tim procesom u partnerskom odnosu sa optimalnim brojem privatnih apoteka omogućimo svim osiguranicima lako, dostupno i pravovremeno izdavanje ljekova na recept. Odlučni smo da u naumu da zaštitimo državu i novac poreskih obveznika i da tim novcem podignemo nivo zdravstvene zaštite, i u toj namjeri nas neće pokolebati bilo kakva pisanja, ma iz kog motiva pisana i na bilo čiji nagovor”, kazali su iz FZO.
Preporučeno
Iz FZO su rekli i da se na poziv za dostavljanje ponuda privatnim ustanovama za usluge za čije pružanje postoji lista čekanja duža od 30 dana javilo sedam ustanova za četiri oblasti. Pojasnili su da je 25.11. donesena odluka da se sa jednom ustanovom zaključi ugovor o pružanju usluga iz dvije tražene ustanove, dok su četiri ustanove u zakonskom roku uložile žalbe. “Vijesti” skoro dva mjeseca čekaju odgovor Fonda na pitanje u vezi sa ovim javnim pozivom.
