Video
Radmila Čagorović je ispred OBNOR-a 1941 – 1945. Glavni Grad Podgorica pozdravila prisutne delegacije i čestitala ovaj veliki praznik 13. jul dan ustanka Crne Gore. Nakon toga skupu se obratio predsjednik SOBNOR-a Radojica Radojević, koji je izmedju ostalog istakao: Svim članovima i poštovaocima SOBNOR-a Crne Gore, i svim gradjanima Crne Gore, čestitamo 13. jul. dan Ustanka Crnogorskog naroda i Dan Državnosti.
Za Crnu Goru i njene građane, 13. jul ima izuzetan značaj. Toga dana, 1878. godine, na Berlinskom kongresu je Crna Gora dobila međunarodno pravno priznanje, a na isti dan 1941. godine, upisala se na listu zemalja od kojih su drugi učili kako se treba boriti za slobodu, dižući ustanak protiv najvećeg svjetskog zla-fašizma.
„Na ovom tradicionalnom mjestu našeg okupljanja, ovdje na brdu Gorica, na ovom veličanstvenom spomeniku slobode, gdje vječno počivaju heroji Podgorice i Crne Gore, velika mi je čast da vas pozdravim u ime SOBNOR-a Crne Gore, istakao je u uvodnim riječima predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević.
Radojević je podsjetio na 13.jul 1941. godine kada su pukle prve oslobodilačke puške na Virpazaru, Košćelama, Mišićima, Čevu, Bjelopavlićima a narednih dana u svim drugim mjestima u Crnoj Gori. Za nekoliko dana pod oružjem se našlo 32000 boraca koji su oslobodili cijelu Crnu Goru sem nekoliko gradova koji su bili pod opsadom.
Ogromne su tekovine 13. jula, tog najvećeg datuma u istoriji Crne Gore koji svojom važnošću premašuje mnoge slavne događaje iz prošlosti našeg naroda. Veliki Francuski filozof-marksista Žan pol Sartr je rekao za Trinaestojulski ustanak da je najvažniji događaj 1941. godine u porobljenoj Evropi.
“Četvorogodišnja borba nema premca u našoj slavnoj istoriji. Ovaj ustanak je ponikao iz bogatog duhovnog života naroda koji je vjekovima vodio borbu za slobodu a ona mu je bila vrhovno načelo za čije ostvarenje se nije žalio ni život. U trinaestojulskom ustanku je došlo do izražaja crnogorsko nacionalno biće, njegovo slobodoljubje i rodoljubje ispoljavano kroz vjekove da ne vole tuđinsko prisustvo na svom rodnom kamenu, što je posebno došlo do izražaja u porbi protiv fašističkim porobljivača.
Trinaestojulski ustanak je donio socijalno-revolucionarne promjene sa jedne strane i ostvarenje nacionalne ravnopravnosti sa druge strane.
Ono što Trinaestojulskom ustanku daje posebno obilježje i čini ga fenomenom i istorijskom pojavom u toku Drugog svjetskog rata je njegov opštenarodni karakter.
Značajnu ulogu u Trinaestojulskom ustanku i Narodnooslobodilačkoj borbi i uopšte u ratu imala je KPJ. Kao rukovodeća snaga u ratu ona je od samog početka vodila borbu za internacionalizam, za jugoslovenstvo, demokratiju i prava radnog naroda. Iz te borbe rodila se SFRJ , bratska zajednica ravnopravnih naroda, koja je prema priznanju velikih sila bila treća snaga antifašističke koalicije naroda Evrope.
Naša organizacija, boriće se svim svojim bićem na očuvanju i slijedjenju veličanstvene tekovine NOB-e, istovremeno boreći se za društvo socijalne pravde”, naglasio je Radojević.
Preporučeno
I na kraju je zaključio riječima: Neka je slava herojima i vitezovima trinajstojulskih ustanika. Klanjamo im se do nezaborava i obećavamo da ih nećemo i ne smijemo zaboraviti.
