Video
On ističe da ova Rezolucija predstavlja svojevrsni putokaz svima onima kojima je stalo do zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda, demokratije i vladavine prava.
“Usvajanjem Rezolucije u američkom Kongresu, povodom 25. godišnice Dejtonskog sporazuma u kojoj se konstatuje da su etničko čišćenje i koncentracioni logori korišćeni kao sredstvo rata protiv bošnjačkih muškaraca, žena i djece, što je kulminiralo genocidom u Srebrenici u julu 1995. godine, predstavlja pobjedu demokratije i pravičnosti. Odluku američkog Kongresa koji je usvojio Rezoluciju vidim i kao impuls podrške drugim državama, posebno onim u regionu da slijede ovaj primjer”, poručuje Ćorović.
Zato, inicijativa Kluba poslanika Bošnjačke stranke za usvajanje Rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici, koja je podnesena Skupštini Crne Gore, logičan je slijed događaja, kaže Ćorović.
“Želimo da se ovo pitanje konačno u Crnoj Gori riješi na kvalitetan način. Iako je 2009. godine Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o Srebrenici, u njoj se ne pominje da se tamo desio genocid. Danas, kada je međunarodni sud pravde u Hagu dokazao djelo genocida, najmoćnije države svijeta konstantuju da se genocid desio, kada se sa važnih evropskih adresa čuje da države koje negiraju genocid u Srebrenici ne mogu postati članice EU, nedopustivo je da imamo učestalo i konstantno negiranje ovog zlodjela u parlamentu Crne Gore. Takvom varvarizmu treba stati na kraj. Negiranje zločina je zločin. Ne smijemo dozvoliti da nam najveći dom u državi bude talac zločina. Negiranje genocida u Skupštini i uopšte u javnom diskursu se ne može pravdati slobodom govora. Kao što beskonačna sloboda vodi u beskonačno ropstvo tako i zloupotreba slobode govora vodi u anarhiju i predstavlja plodno tle za kršenje ljudskih prava”, ocjenjuje potpredsjednik BS.
Prema njegovim riječima, novoj vlasti u Crnoj Gori i političkim subjektima koji su je podržali, usta su puna poruka pomirenja, ujedinjenja Crne Gore i ravnopravnosti i jednakosti svih naroda.
“Evo prilike da sa riječi pređu na djela i podrškom ovoj Rezoluciji pokažu da stoje iza svojih riječi. To bi zaista predstavljalo politički i civilizacijski iskorak. Da li nova vladajuća struktura ima kapaciteta za ovakve državničke iskorake ostaje da se vidi. Ne želim da vjerujem da su Jovan Vučurović, Marina Jočić, Marko Kovačević i slični, autentični i pravi predstavnici srpskog naroda. Smatram da postoje brojni Srbi, časni ljudi, intelektualci koji žele da se teret ovog strašnog zlodjela skine sa leđa cijelog jednog naroda.
Ako za takav korak još uvijek nije spremno društvo u Srbiji, zašto Srbi u Crnoj Gori ne bi dali doprinos vlastitom kolektivitetu u izlasku iz ovog začaranog kruga kroz podršku ovakvim inicijativama. Negiranjem genocida od zvaničnih predstavnika, individualna krivica se prenosi na čitav jedan korpus. Oslobađanje kolektiviteta od odgovornosti genocida postiže se priznanjem krivice i suočavanjem sa njom. Taj narod mora proći kroz katarzu kako bi se konačno stvorile zdrave pretpostavke za istinsko pomirenje i progres na ovim prostorima. Strankama koje stoje iza predizbornih parola da je mir njihova nacija, da se zalažu za budućnost Crne Gore, evo šanse – crno na bijelo i njima i ostalim partijama koje su zastupljene u parlamentu Crne Gore da naprave taj prije svega ljudski i civilizacijski iskorak ka istinskom pomirenju i ujedinjenju naroda za koje se zalažu”, poruka je Jasmina Ćorovića.
On se osvrnuo i na pitanja zašto je baš sada potekla inicijativa za ovu Rezoluciju.
“Pitanje je suvišno, jer, ako se vratimo u period od prije samo nekoliko mjeseci, kada smo u predizbornoj kampanji, ali i nakon sprovedenih izbora imali one brojne nemile scene iz Pljevalja, Berana i drugih gradova, sjetimo se raznih grafita i prijetećih i drugih poruka upućenih Bošnjacima i drugim manjinskim narodima. Jasno je da se dešavaju procesi koji nijesu dobri i protiv kojih treba dići glas. Oni koji se pitaju zašto je BS baš sada pokrenula inicijativu za usvajanje ove deklaracije treba da se zapitaju i zašto je baš sada američki Kongres usvojio pomenutu rezoluciju. Uvijek je pravo vrijeme za ispravne stvari.
Sa druge strane, pitao bih iste one koji se pitaju zašto BS baš sada pokreće ovu inicijativu, a zašto baš sada imamo evidentnu sječu bošnjačkih kadrova na svim nivoima i u brojnim ministarstvima, upravama, preduzećima? Zašto pripadnici manjinskih naroda u tolikom broju ostaju bez poslova? Bošnjaci se danas u Crnoj Gori osjećaju ugroženo. Atmosfera počinje da podsjeća na onu s početka devedesetih godina. Svaku relativizaciju ove inicijative pod izgovorom nepotrebne u ovom momentu, jer navodno postoje prioritetnije teme u državi shvatićemo kao nedobronamjernu. Šta su očekivanja građana to svi manje više znamo, ali šta su očekivanja Bošnjaka u Crnoj Gori to mi u BS najbolje znamo i nećemo dozviti da se pitanja od visokog nacionalnog interesa relativizuju, izbjegavaju i obesmišljavaju politikanskim dosjetkama o prioritetnijim temama koje crnogorsko društvo ima. Ovo pitanje je za nas prioritet”, kaže Ćorović.
Poručuje i da ne bi bilo dobro da se na ovom testu padne.
Preporučeno
“Rezulucijom želimo da baštinimo kulturu sjećanja. Zaboravom rizikujemo da nam se istorija stalno ponavlja. Dosta nam je ponavljača i ponavljačke istorije. Siguran sam da niko na ovim prostorima ne želi da nam se istorija iz devedesetih godina ponovi. Ova Rezolucija je akt protiv ponavljanja te i takve istorije”, zaključuje Ćorović.
