Video
Današnja žena na Balkanu se djelimično vraća u prošlo vrijeme s obzirom na to da u većini ovih zemalja opet dominira patrijarhalni sistem, rekla je za Pobjedu istoričarka, redovna profesorica na beogradskom Fakultetu političkih nauka Ljubinka Trgovčević-Mitrović.
Ona je učestvovala na međunarodnoj konferenciji “Globalizam naspram nacionalizma” koju je organizovala Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, gdje je govorila o rađanju feminizma na Balkanu.
Iako je feministički pokret na ovom prostoru, kako je rekla, bio usporeniji zbog opšte zaostalosti društava, ne može se osporiti da su žene relativno rano izborile određena prava – pravo na obrazovanje, djelimično pravo na rad, dok su politički zahtjevi za punu jednakost sporije zaživjeli.
Promjene
Za Pobjedu je analizirala identitet današnje žene na Balkanu kojim, sudeći prema rečenom, nije zadovoljna.
“Teško se odričemo tradicionalnih obrazaca. Djelimično su bili ukinuti, ali se sada ponovo vraćaju”, rekla je ona. Kako je pojasnila, ukoliko se analiziraju države bivše Jugoslavije zapaža se da je povratak na nacionalizam, što je ideja 19. vijeka, donijela i neke ideje repatrijarhata.
“Ako gradimo sekularna društva, države bi trebalo da funkcionišu potpuno drugačije nego što nameću crkve. Jer, upravo crkva ne bi trebalo toliko da se miješa u sekularne stvari. Sada vidimo da crkva najviše pritiska to da se žene vrate u taj patrijarhalni model”, kazala je Trgovčević Mitrović.
Tvrdnju je potkrijepila, između ostalog, najnovijim saopštenjima iz Srpske pravoslavne crkve oko prava žena na abortus. Osim primjera reakcije crkava oko prava žena na rađanje, kaže da na neravnopravan položaj žena ukazuje i činjenica što one u društvu imaju manja primanja u prosjeku nego muškarci.
“Ta borba žena za ravnopravnost poslije sto godina sada se dovodi u pitanje”, kazala je ona.
Mane tradicije
U periodu socijalističke Jugoslavije, podsjetila je, sve žene su bile apsolutno ravnopravne sa muškarcima, u smislu da su ne samo imale kompletna politička prava, nego su imale i ista primanja. Ono što je ostvareno, ističe ona, ne bi smjelo da se izgubi.
“Što se tiče povratka na tradiciju, ona je veoma korisna za naša identitetska pitanja, za njegovanje kulture, ali ono što istovremeno nosi je upravo to da je društvo podijeljeno na različite socijalne strukture koje ne podrazumijevaju jednakost svakoga. Upravo na taj način se i žena stavlja kao neko drugi, u drugi kontekst. Ta žena je, sada se vidi prema većini tih konzervatnih teoretičara i konzervativnih struktura u društvu, kao neko ko je samo zadužen za porodicu, za muža i vraća se u te tradicionalne ženske uloge”, upozorava sagovornica Pobjede.
Odgovornost za rješavanje problema je, prema njenim riječima, na čitavom društvu čija aktivnost mora da bude neuporedivo veća ne bi li se vratili na neka globalna ljudska prava gdje su svi bez obzira na pol, vjeru ravnopravni.
Komentarišući to što dio javnosti, s druge strane, ipak, ne vidi potrebu za feminizmom zbog ubjeđenja da žene već imaju podjednaka prava kao muškarci, Trgovčević-Mitrović kaže da upravo zbog toga i govori da borba za ženska ljudska prva nije završena.
“Sve statistike pokazuju da još živimo u muškom društvu. Zbog toga mislim da je odgovornost, ali ne samo žena, nego čitavog društva veoma velika dok se na neki način ne ostvari potpuna ravnopravnos”, kazala je Trgovčević Mitrović.
Preporučeno
