Crna Gora do kraja godine da ratifikuje Marakeški sporazum

Osobe koje imaju poteškoća u korišćenju standardne štampe suočavaju se sa preprekama u pogledu pristupa knjigama i drugom štampanom materijalu, zbog čega bi Crna Gora trebalo da do kraja godine ratifikuje Marakeški sporazum, koji bi otvorio veće mogućnosti razmjene knjiga na međunarondom planu. To je saopšteno na međunarodnoj konferenciji „Marakeški sporazum i njegove pogodnosti za osobe koje ne mogu čitati standardnu štampu“, koju je organizovao Savez slijepih Crne Gore (SSCG).

Izvršni direktor SSCG, Goran Macanović, kazao je da je SSCG u više od 70 godina rada, kroz različite projekte i različite aktivnosti, doprinosio i doprinosi stvaranju uslova za jednake mogućnosti i za poboljšanje kvaliteta života osoba sa oštećenim vidom u svim oblastima života.

„Prioritet i u posebnom fokusu u našem radu jeste oblast pristupačnosti informacija, a to je oblast i tema kojom se bavi ovaj projekat“, pojasnio je Macanović.

On je rekao da očekuje da će u narednih nekoliko mjeseci „svak na svoj način“ lobirati i zagovarati ratifikaciju Marakeškog sporazuma.

„Ono što jako ohrabruje je dogovor sa ministrom kulture da će ovaj sporazum svoje mjesto u agendi rada ministarstva naći u toku ove godine i posebno želim da se zahvalim kolegama iz Ministarstva kulture, jer je činjenica da su oni Marakeški sporazum prepoznali kao važan sporazum i stavili ga na listu prioriteta“, poručio je Macanović.

Druga potpredsjednica EBU-a, Barbara Martin Munoz, istakla je da je Evropska unija uradila dobar posao, ali da je iza toga veliki trud.

„Borili smo se sa Evropskom komisijom, Evropksim parlamentom, državama članicama da dobijemo najbolje rješenje i dobili smo. Zbog toga insistiram da se i vi borite i da dobijete najbolju moguću implementaciju Marakeškog sporazuma. Radi se o implementaciji na nacionalnom nivou i to je ključno“, rekla je Munoz.

Ona je istakla da se mora obezbijediti da Marakeški sporazum učini nešto zaista dobro za dostupnost štampanih djela u pristupačnim formatima.

„Sporazum ne vidimo samo kao način da se prebacuju djela u dostupnom formatu iz jedne zemlje u drugu, već sporazum moramo posmatrati kao alat da obezbijedimo da imamo saradnju ne samo po vertikali, već i po horizontali i na obrazovnom nivou. Tako da su pokrivene, od osnovnih škola do univerziteta, sve obrazovne institucije. Moramo se potruditi da imamo pristup svim resursima, kao i da se sporazum primjenjuje na lokalnom nivou“, kazala je Munoz.

Ona je istakla je Marakeški sporazum dio rješenja i da ne može potpuno okončati probleme, koje osobe sa oštećenjem vida imaju u pristupu knjigama.

Od 41 članice EBU-a, kako je rekla, 30 je ratifikovalo Marakeški sporazum od čega je 28 iz Evropske unije, a tu su i Rusija i Moldavija.

„Još 11 zemalja treba da ga ratifikuje. Ako se Balkan ubrza i ratifikuje sporazum, vrlo brzo ćemo ostvariti stopostotnu ratifikaciju sporazuma. I to bi bilo sjajno“, kazala je Munoz.

Generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture, Aleksandar Dajković, objasnio je da Marakeški ugovor nije samo sporazum o autorskim, već i o ljudskim pravima.

„Riječ je o pravu na čitanje i pristupačnost slijepim i slabovidim licima i povezan je sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. To je prvi dokument koji se bavi pravima osoba sa invaliditetom, zbog čega je opravdanost njegove ratifikacije utoliko veća“, kazao je Dajković.

On je istakao da, u cilju unapređenja kvaliteta života osoba sa oštećenim vidom, Ministartsvo kulture u kontinuitetu finansijski podržava projekte od značaja za slijepa i slabovida lica.

Savjetnica za međunarodne odnose u SSCG, Katarina Bigović, rekla je da je Marakeški sporazum ratifikovalo 50 zemalja i Evropska unija.

„Među prvim zemljama koje su ratifikovale ovaj sporazum nije se našla nijedna zemlja iz Evrope, što ne znači da one kasnije nisu prepoznale taj značaj. Ratifikovale su Rusija, Moldavija, a onda i sve zemlje Evropske unije“, navela je Bigović.

Ona je pojasnila da je pristupačni format svaki format koji osobama sa teškoćama pri čitanju standardne štampe omogućava da čitaju nesmetano kao osobe bez teškoća.

Bigović je kazala da ugovor iz Marakeša ne nameće obavezu da biblioteka nudi primjerke knjiga u prilagođenom formatu.

„Marakeški sporazum samo daje pravo da se proizvode, posuđuju, uvoze ili izvoze primjerci u prilagođenom formatu. Dakle, ugovor daje dozvolu da se čini ono što se bez dozvole ne smije“, objasnila je Bigović.

Prema njenim riječima, svaka osoba sa teškoćama pri čitanju standardne štampe može imati koristi od ugovora.

„Osim osoba koje imaju oštećenje vida djelimično ili potpuno, to su osobe koje imaju poteškoće u razvoju ili učenju, poput disleksije, autizma,..ili neke fizičke bolesti poput Parkinsonove bolesti ili paralize. Takve teškoće ne moraju biti trajne. Pojedinici koji pate od privremenog oštećenje vida, takođe mogu imati koristi od ugovora“, objasnila je Bigović.

Najvažnija stavka koja će, kako je kazala, umnogome pomoći ne samo osobama koje imaju poteškoća u čitanju standardne štampe u Crnoj Gori, već i širom svijeta, jeste prekogranična razmjena kopija pristupačnih formata.

„Mi se nadamo da će u ovoj godini doći do predaje ratifikacionog paketa od strane Crne Gore i da ćemo kao primjer poslužiti zemljama regiona, naročito našim partnerima u projektu, da i oni, nakon što to uradi Crna Gora, a možda i prije, predaju ratifikacioni paket i time proširimo listu zemalja koje su potpisale Marakeški sporazum i omogućimo da naši korisnici osjete benefite i da uživaju u pristupačnosti i dostupnosti informacija“, rekla je Bigović.

Bibliotekarka u Biblioteci za slijepe u Crnoj Gori, Smiljana Radusinović, rekla je da je ta biblioteka svjetionik svih kulturnih dešavanja za osobe oštećenog vida u Crnoj Gori i njen značaj prevaziliazi značaj jedne biblioteke.

„Biblioteka za slijepe se trudi da se transponovanje knjiga sa crne štampe u audio formu i Brajevo pismo radi na stručan i kvalitetan način. Do sada Biblioteka za slijepe Crne Gore nije imala problema sa autorskim pravima i plaćanjem naknada za prilagođeni format, ali Marakeški sporazum će omogućiti potpunu legalizaciju ovog postupka i u našem nacionalnom zakonodavstvu“, rekla je Radusinović.

Ona smatra da će Marakeški sporazum otvoriti još veće mogućnosti razmjene knjiga na međunarodnom planu.

„Marakeški sporazum kao međunarodni dokument mnogo će doprinijeti nesmetanom radu biblioteka i svih subjekata koji se bave štampom, audio i Brajevih izdanja, kao i lakšoj proceduri razmjene ovih izdanja na međunarodnom nivou. Nadamo se što skorijem potpisivanju Marakeškog sporazuma i dajemo podršku svim naporima u tom smjeru“, kazala je Radusinović.

Direktorica odjeljenja za autorska prava i kreativne industrije u Svjetskoj organizaciji za intelektualnu svojinu, Michele J.Woods, rekla je da nemaju sve zemlje jednak nivo razvoja i da neke moraju da usvoje izuzetke, ažuriraju zakone o autorskim pravima, da promjene definicije korisnika.

„Kada je u pitanju prekogranična saradnja, u zakonima postoje odredbe koje se odnose na tu saradnju i na prenos djela preko granica, ali tu često pojedini članovi zakona nisu jasni, ili su dvosmisleni. Većina zemalja nema odredbe u zakonima, koje se odnose na knjige koje su izuzeci od autorskih prava“, objasnila je Woods.

Samostalna savjetnica I za nepokretnu kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture, Dobrila Vlahović, istakla je da svi građani treba da budu jednaki pred zakonom, da uživaju jednaku zaštitu svojih prava, bez obzira na lično ili neko drugo svojstvo, i da je zbog toga, kako je rekla, potrebno stvoriti i unapređivati pravne pretpostavke za uvođenje svih standarda, kojima se obezbjeđuje puno uživanje ljudskih prava.

„Zbog toga se moraju osigurati razumna prilagođavanja njihovim potrebama. Bez obzira na jednakost u propisima, u praksi, lica sa invaliditetom često su izložena različitim vrstama poteškoća. Osobe koje imaju oštećenje vida, ili imaju poteškoća u korišćenju štampanog materijala i dalje se suočavaju sa mnogim preprekama u pogledu pristupa knjigama i drugom štampanom materijalu“, rekla je Vlahović.

Potreba za povećanjem broja književnih djela i drugih zaštićenih sadržaja u dostupnim formatima je, kako je rekla, prepoznata kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou.

„Jedino zajedničkim nastojanjima možemo ostvariti vidljive rezultate“, kazala je Vlahović.

Predstavnica Ministarstva ekonomije, Dragana Ranitović, objasnila je da Marakeški sporazum omogućava distribuciju dostupnih verzija knjiga i drugih radova preko granica, a da se za to ne mora tražiti dozvola vlasnika, odnosno nosioca autorskog prava.

„Procedure izmjena i dopuna regulative su vrlo zahtjevne i komplikovane, ali nas to neće spriječiti da odgovorno i posvećeno pristupimo realizaciji ove obaveze. U tom pravcu, Ministartsvo ekonomije će preduzeti aktivnosti na izmjenama i dopunama Zakona o autorskom i srodnim pravima, a u cilju njegove što efikasnije implementacije“, kazala je Ranitović.

Predsjednik Saveza slijepih Republike Srpske, Branko Suzić, pojasnio je da je taj Savez incijator u Bosni i Hercegovini za zagovaranje ratifikacije Marakeškog sporazuma.

„Nalazimo se u fazi u kojoj, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava izbjeglica Bosne i Hercegovine, Ministarstvom za spoljnu politiku i sa Institutom za intelektualnu svojinu Bosne i Hercegovine, privodimo kraju pripreme odluke predsjedništva za ratifikaciju Marakeškog sporazuma. Očekujemo da će se taj proces okončati najduže za godinu do dvije“, rekao je Suzić.

Predsjednik Mreže Organizacija osoba sa invaliditetom (OSI) u Crnoj Gori, Milenko Vojičić, kazao je da će konferencija poslužiti da Crna Gora ostvari ulogu u usvajanju i ratifikaciji Marakeškog sporazuma.

„Marakeški sporazum nije samo značajan za osobe sa oštećenim vidom, već je značajan i za veoma širok spektar OSI. Potrebno je da sve informacije u eri digitalne tehnologije dospiju do svih članova društva. Pravo je OSI imati informaciju, kako bi mogli aktivno učestovati u društvenim zbivanjima“, istakao je Vojičić.

Međunarodna konferencija je dio projekta „Lakši put ka ratifikaciji Marakeškog sporazuma u zemljama Zapadnog Balkana“, koji finansira Evropski savez slijepih (EBU) kroz program Solidarnog Fonda.

Partneri na projektu su Savez slijepih Albanije, Savez slijepih Makedonije, Savez slijepih Srbije i Savez slijepih Republike Srpske.

 

Izvor: PR Centar