Video
Čak i površan pogled na situaciju u regionu ukazuje da je najbolje prošla Crna Gora. Epidemija je počela 17. marta, a uminula je oko mjesec i po dana kasnije uz relativno mali broj žrtava. Sigurno je da je broj stvarno zaraženih bio veći od zvanično zabilježenih 324, jer se kovid-19 javlja i sa odsutnim i, što je mnogo češće, sa vrlo blagim simptomima. Međutim, crnogorski epidemiolozi čvrsto drže situaciju pod kontrolom. Da nije tako, od 5. maja, kada je posljednji put postavljena dijagnoza te bolesti, epidemija bi se uveliko rasplamsala, kaže u razgovoru za Pobjedu Zoran Radovanović, epidemiolog, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Ističe da zasluga za uspjeh pripada uglednom profesoru Draganu Lauševiću i sjajnoj ekipi njegovih saradnika (Mugoša, Begić, Medenica i dr).
Između Srbije i Crne Gore desio se epidemiološki nesporazum u načinu brojanja ozdravljenih od korona virusa jer je u jednom danu u Srbiji ozdravilo četiri hiljade pacijenata. Da li se radi o prikazivanju netačnih podataka ili drugačijem načinu njihovog evidentiranja – da se proglašavaju zdravim poslije jednog negativnog testa na korona virus?
Radovanović: Tačno je da je u jednom danu potezom pera „otpisano“ 4.125 građana koji su vođeni kao oboljeli. Nedavno se našalih da je izgledalo kao da su ti ljudi amortizovana roba koja je knjigovodstveno prebačena u kategoriju „rashodovano“. Međutim, u pitanju je promjena kriterijuma koja u velikoj mjeri ima stručno opravdanje. Ostaje zamjerka da je sve to vođeno i urađeno nezgrapno.
Pandemija kovid-19 koju je proglasila SZO svakoj zemlji je donijela drugačiji način borbe. Uzimajući u obzir zemlje bivše SFRJ, sada region, kako procjenjujete efikasnost njihovih mjera – ko je tu bio najpribraniji i čiji je način borbe dao najbolji efekat, pretpostavljam da znate sve te epidemiologe?
Radovanović: Na najbolje načine borbe ukazala je Svetska zdravstvena organizacija na osnovu iskustava dalekoistočnih zemalja koje su se najuspješnije suprotstavile prvom talasu. Stručnjacima u cijelom svijetu bila je poznata ta strategija, ali iz različitih razloga nijesu mogli da je primijene.
Čak i površan pogled na situaciju u regionu ukazuje da je najbolje prošla Crna Gora. Epidemija je počela 17. marta, a uminula je oko mjesec i po dana kasnije uz relativno mali broj žrtava. Sigurno je da je broj stvarno zaraženih bio veći od zvanično zabilježenih 324, jer se kovid-19 javlja i sa odsutnim i, što je mnogo češće, sa vrlo blagim simptomima. Međutim, crnogorski epidemiolozi čvrsto drže situaciju pod kontrolom. Da nije tako, od 5. maja, kada je posljednji put postavljena dijagnoza te bolesti, epidemija bi se uveliko rasplamsala. Zasluga za uspjeh pripada uglednom profesoru Draganu Lauševiću i sjajnoj ekipi njegovih saradnika (Mugoša, Begić, Medenica i dr.).
Što je Srbija propustila da uradi pa se sada pojavljuju kako Vaše kolege kažu ,,džepovi epidemije“. Da li imamo razloga za strah, u kakvoj situaciji je sada Srbija?
Radovanović: Srbija je potpuno nespremno dočekala epidemiju, sa zalihama maski i opreme samo malo većim nego što je dovoljno za takmičenje u prvoj pomoći. Zato je predsjednik Republike sa svojim saradnicima još 26. februara sve okrenuo na sprdnju (najsmješniji virus, dotući ćemo ga rakijom). Nijesmo mogli da u dovoljnoj mjeri otkrivamo i izolujemo zaražene, pa smo izolovali sve starije osobe. Posljednjih dana imamo po 70-ak pozitivnih nalaza dnevno, ali su tu uključeni i ranije oboljeli kojima se ponovo uzima bris.
Termin „džep“ je neprikladan naziv za nova žarišta zaraze. Pominjanje tog odjevnog detalja (moglo bi da slijedi i džepčić) vjerovatno ishodi iz želje da se umirujuće djeluje na narod uoči izbora. Inače, sadašnja epidemiološka situacija u Srbiji je zaista mnogo bolja nego ranije. Moglo bi se očekivati da broj pozitivnih do kraja mjeseca postane jednocifren.
U autorskom tekstu u listu ,,Danas“ otkrili ste da se oskudijevalo sa opremom, iznijeli ste zamjerke da u organizacinom smislu sistem nije funkcionisao… Dosadašnji kritičari tih mjera označeni su kao državni neprijatelji – što Vi očekuje?
Radovanović: Ne treba se plašiti direktnog kažnjavanja od strane vlasti. Ona stvara nezdravu atmosferu, pa vas onda sluđeni i dezinformisani građani napadaju kao izdajnika, NATO plaćenika i sl. Ovo sa kovidom-19 je, u smislu lične bezbjednosti, bezopasna situacija. Stvarni rizik, koji se povremeno i materijalizuje, u mom slučaju je vezan za zalaganje za vakcinaciju i za dokazivanje da osiromašeni uranijum nije uzrok raka.
Imate veliko iskustvo kao epidemiolog, to ste prenosili i studentima na Medicinskom fakultetu, zašto je cijeli svijet epidemja kovid-19 zatekla nespremne?
Radovanović: Svjetska zdravstvena organizacija je upozoravala na predstojeću opasnost od slične pandemije. Neke zemlje su je dočekale relativno spremne, a druge uče na osnovu sadašnjeg bolnog iskustva. Tek će se analizirati koji su sve činioci uticali na različitu cijenu koju su, ne samo u ljudskim životima, već i u ekonomskom pogledu platile pojedine zemlje. U Hrvatskoj pominju da im je pomoglo što tranzicija nije uspjela da potpuno likvidira neka dobra iskustva iz doba socijalizma, prije svega u pogledu organizovanja civilne zaštite.
Izbori ispred zdravlja
Preporučeno
“Umjesto postupno, zbog izbora smo početkom maja naglo odustali od restriktivnih mjera, pa nam već punih pet nedjelja broj pozitivnih na dnevnom nivou varira između dvadesetak i preko stotinu”, opisuje prof. dr Radovanović sadašnju epidemiološku situaciju u Srbiji.
