Ovo je pad za čak osam mjesta u ukupnom plasmanu – sa 39. na 47. mjesto – dok je u sektoru zdravlja zabilježen i pad klastera (iz trećeg u četvrti).

Indeks posebno ističe katastrofalan pad stope imunizacije, koja je opala sa 33 posto na samo 24 posto, što je najniži nivo među svim zemljama uključenim u analizuiranje.

U izvještaju se navodi da je pad u zdravstvenom domenu za savršen klaster (jedan do pet), te da se Crna Gora pomjerila iz klastera tri u klaster četiri.

Imunizacija je uza Crnu Goru najlošiji pokazatelj, s nevjerovatnih 27,3 posto smanjenja i to da stvar bude još gora sa jedne od najnižih polaznih tačaka (33  posto) pa na 24  posto.

Šira slika: Gdje još stagnira Crna Gora

Povezani članci

Društvo

Poboljšanje: Crna Gora zauzela 56. mjesto na Indeksu Svjetskog projekta pravde

Politika

Indeks Svjetskog projekta pravde: Crna Gora bolja u vladavini prava

Društvo

DFC analiza: Kampanje uticaja – Pokušaji oblikovanja unutrašnje i spoljne politike Crne Gore

Pored zdravstvenog segmenta, Crna Gora bilježi osrednje ili ispodprosječne rezultate i u drugim oblastima.

Pa smo tako u obrazovanju na tek 57 mjestu, u dijelu prava na život se nalazimo na 47 mjestu, dok u kategoriji zaštitni sistem zauzimamo 63 mjesto i omogućavajućem okruženju za djecu 47 mjestu.

Dodatno, eksperimenti na temu klimatskih promjena ukazuju na pad. Eksperimentalni indeks stavlja Crnu Goru na 40. mjesto, što je za 12 mjesta niže u odnosu na 2024. godinu.

Globalni kontekst i pozadina izvještaja

KidsRights Index, koji se oslanja na 20 ključnih indikatora širom pet domena (Pravo na život, zdravlje, obrazovanje, zaštita i pravni okvir), sprovodi KidsRights Foundation u saradnji sa Erasmus Univerzitetom i ISS iz Roterdama .

Na globalnom nivou, izvještaj je više nego veliko upozorenje, jer podaci pokazuju da je14  posto djece i adolescenata (10–19 godina) suočeno sa mentalnim zdravstvenim problemima, dok je stopa samoubistava među adolescentima šest na 100.000.

Nadalje, Crna Gora se suočava i sa problemima prekomjerne upotrebe društvenih mreža, koji sežu od 7 posto do 11 posto u periodu 2018–2022, što dodatno pojačava rizike za mentalno zdravlje djece.

Dok je crnogorsko društvo zaokupljeno temama iz svakodnevne politike, država je zaboravila na mlađe narašataje, iste one na kojima ova država treba da počiva, pa nam tako ništa neće značiti ni ulazak u Evropsku uniju dok sistemski ne riješimo probleme iz našeg dvorišta.