Video
Bez obzira na to koga ćete glasati na predsjedničkim izborima ili koga ćete zaokružiti za gradonačelnika Podgorice, a i što mislite o suđenju za pokušaj terorizma 16. oktobra 2016. godine, ne možete a da ne primijetite da su u sva tri slučaja u događajima koji se opisuju kao “istorijski” za Crnu Goru, u fokusu žene. Milica Pejanović Đurišić, Draginja Vuksanovć, Branka Bošnjak i Suzana Mugoša. To su četiri dame čija su imena udarne vijesti u crnogorskim medijima.
A, kako se desilo da Crnogorci, koji njeguju kult muške glave, “istorijska” zbivanja i situacije kad je “stani-pani” prepuste damama koje se kod nas, iako to ne bi smio da bude kompliment, nazivaju “čo'ek ženama”?
“Mene to ne čudi, samo ih sada više primjećujete. Žene su uvijek bile tu. Osnažene, obrazovane i sa iskustvom i pojavljuju se jednake muškarcima što su uvijek i bile. Žena je uvijek bila snažna, sposobna i spretna, samo je bila u drugim ulogama, nije bila u političkim ulogama… Kada imate kvalitet, on ne može ostati u mraku. Možete jedno vrijeme držati nekoga u mraku, ali kad imate kvalitet, on izbija. To što je neko žena je nešto što je upadljivo, pa se vidi. Razlike u kvalitetu i umijeću nemaju veze sa polom, samo nijesmo navikli”, kaže za Standard psihološkinja, Radmila Stupar Đurišić.
Suzana Mugoša između Katnića i Demokratskog fronta
Slučajnom dodjelom predmeta sudiju Suzanu Mugošu dopalo je da sudi u najzahtjevnijem slučaju u crnogorskom pravosuđu, u slučaju pokušaja terorizma i to uz televizijski prenos.
{youtube}PcILHSO4Qfs{/youtube}
Mišljenja o Mugoši su oprečna – od onih koji podržavaju njenu britkost i sposobnost da kontroliše dupke punu sudnicu, do onih koji vjeruju da samo “igra” kako joj se kaže.
Njoj ne može da bude lako jer su sve oči uprte u nju, a ona je u sredini – između glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji tvrdi da je spriječeno krvoproliće i čelnika Demokratskog fronta koji tvrde da je posrijedi politički proces. Na nju se, tokom suđenja, s vremena na vrijeme žale obje strane.
Suđenje nije lako za gledanje, a kamoli za presuđivanje.
Nakon njene presude, sigurno će se naći neko ko će, bez obzira na, kako se nadamo, objektivnost u odlučivanju, “sručiti” dio crnogorske javnosti koja ne bude zadovoljna ishodom.
Pejanović Đurišić rame uz rame s Đukanovićem
Čovjek koji će o tome odlučiti je onaj koji će se kandidovati ako ne isturi nju – Milo Đukanović.
On je autoritet skoro tri decenije, pa je pozicija Pejanović-Đurišić koja mu je jedna od bližih saradnica tri decenije, nezgodna.
Ona je pod pritiskom u svakom slučaju, bilo da je Đukanović predloži, ili odluči umjesto nje da “izađe na crtu” opozicionarima.
Pejanović Đurišić oprezno pristupa ovoj temi i još je zvanično ne komentariše.
Draginja Vuksanović – između Krivokapića i svih ostalih opozicionara
Ime poslanice SDP-a, Draginje Vuksanović koja je takođe univerzitetski profesor i doktor pravnih nauka, pominje se u opozicionim krugovima kao moguća kandidatkinja SDP-a ili kompletne građanske opozicije.
Ipak, da li će dospjeti u prvi plan zavisi od šefa stranke, Ranka Krivokapića i njegove procjene o tome je li vrijeme da Crna Gora, zemlja kulta muške glave, ima prvu kandidatkinju za predsjednicu države.
Vuksanović ne zavisi samo od SDP-a, već i od toga što misle Demokrate, Demos i GP URA jer je još neizvjesno da li će na izbore izaći za zajedničkim kandidatom.
Njena pozicija nije lagodna jer će o eventualnoj kandidaturi morati da se izjasne i oni koji nijesu njeni politički istomišljenici.
Vuksanović se ovim povodom još nije izjašnjavala, a nije ni uputno jer čeka objedinjen i zajednički stav svih kolega.
Branka Bošnjak – između Medojevića, Mandića, Radunovića…
Isto kao i Milica Pejanović Đurišić i Draginja Vuksanović, i Branka Bošnjak iz Demokratskog fronta je doktor nauka i univerzitetski profesor.
Poznata je kao jedna od gromoglasnijih poslanica u Skupštini Crne Gore i žestok kritičar aktuelne vlasti.
Ipak, ona je umjerena struja u odnosu na npr. lidera PzP-a, Nebojšu Medojevića ili ostalih lidera DF-a, Andriju Mandića, Milana Kneževića…
Kako stvari sad stoje, nije isključeno da bi ona mogla da bude kandidat DF-a na izborima za gradonačelnika Podgorice koji nas očekuju nakon predsjedničkih 15. aprila.
Kolike su šanse da se obistine spekulacije, ni ona sama ne može da zna jer političari sad imaju prečeg posla – lokalne izbore u Beranama i Ulcinju 4. februara, a nakon toga i predsjedničke. Njena kandidatura umnogome će zavisiti od ishoda ovih izbora. U zavisnosti od toga koliko radikalno DF bude morao da igra u Podgorici, biće odlučena i njena pozicija na listi DF-a.
Na pitanje zašto smo ovoliko dugo čekali da dame preuzmu dio medijske sfere, psiholokinja Stupar Đurišić kaže – nijesmo čekali mi, već one.
“Žene su vaspitavane da je pol razlika koja vas čini nesposobnim i nevrijednim za neke stvari. Žene su vaspitavane da je pol različitost, a u psihiloškom smislom, intelegiencija, umijeće i sposobnost primjene naučenog nemaju veze s polom. A, žene su ubjeđivane da pol ima veze. Polako žene dokazuju da pol nema nikakve veze s umijećem. Srećna sam zbog toga. Ja sam sigurna da će one ostati spretne u svim ženskim ulogama, a da će naći snage da nose i neke tradicionalne muške uloge. Nadam se da će se one dodjeljivati po sposobnostima, a ne po polu u kom ste rođeni”, zaključuje ona.
Preporučeno
Ipak, o tome da li će građani, prvi put, moći da glasaju za ženu predsjednicu, odlučiće predsjednici DPS-a, SDP-a i DF-a, a njih vode muškarci i to oni najupečatljiviji decenijama unazad.
Da li oni dijele mišljenje Stupar – Đurišić, saznaćemo brzo. Mada, ne može da bude slučajno što se sada pominju imena Milice Pejanović Đurišić, Draginje Vuksanović i Branke Bošnjak u tri različita politička korpusa jer ih veže jedno isto – sve tri su doktori nauka i univerzitetski profesori.
M.M.
