To je saopštila Mirjana Đurišić, generalna direktorica Direktorata glavnog državnog arhitekte u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i komesarka izložbe Crne Gore uoči predstojećeg 19. Bijenala arhitekture u Veneciji.

Ona je kazala da je kao komesarka izložbe veoma zadovoljna što je Crna Gora ovim projektom iskoračila iz okvira dosadašnjeg prezentovanja naše zemlje na sličnim manifestacijama i pokazala da stoji u ravni sa najaktuelnijim trendovima razvoja ukupnog arhitektonskog diskursa.

„U cilju veće vidljivosti i posjećenosti našeg paviljona u Veneciji, ove godine napravljen je značajan iskorak u odabiru prostora u Veneciji, ArteNova Campo San Lorenzo, koji je sada bolje lociran i sa većim prostornim kapacitetima za organizovanje kvalitetne prezentacije Crne Gore“, istakla je Đurišićeva.

„Projekat predstavlja inovativnu fuziju nauke, umjetnosti, arhitekture i prirodnih procesa. Tokom šestomjesečnog trajanja Bijenala arhitekture, u paviljonu Crne Gore radiće laboratorija u kojoj će posjetioci imati priliku da urone u svijet razvoja mikroprocesa bakterija izolovanih iz uzoraka tla sakupljenih po cijeloj Crnoj Gori (Durmitor, Skadarsko jezero, Bukumirsko jezero i dr).  Ovi procesi realizovaće se u plutajućoj polikarbonatnoj laboratoriji instaliranoj u paviljonu“, kazala je kustoskinja izložbe, Milijana Zeković.

Ona je pojasnila da njihovi proizvodi – BIO pigmenti i zanimljive prostorne konstelacije nastale razvojem ovih kultura, direktna su zamjena za opasne komponente zasnovane na petrohemijskim procesima i teškim metalima, koje danas koristimo, i predstavljaju održiva rješenja u poljima ekologije, arhitekture i konstrukterstva budućnosti. Partner u ovom istraživanju je Institut za molekularnu genetiku i genetski inženjering Univerziteta u Beogradu, pionir u razvoju ovih tema u regionu.

„Ulaskom u pukotine drevne suvomeđe, otvaramo vrata žive prirodne laboratorije u kojoj autohtone bakterije iz crnogorske zemlje grade, reaguju i stvaraju, nudeći neistražene alate za arhitekturu budućnosti. Među ne posmatramo kao kraj i ograničenje, već kao liminalni prostor, mjesto dijaloga, kreativnosti i potencijala, gdje se tradicija i inovacija susrijeću kako bi oblikovale otporne i inteligentne budućnosti”, ocijenila je Zekovićeva.

Ivan Šuković, vođa autorskog tima, kazao je da projekat istražuje mikrobiološke procese u crnogorskom zemljištu i njihov potencijal u arhitekturi. Kroz uzgoj bakterijskih kultura u kontrolisanim uslovima nastaju forme koje brišu granicu između prirode i građenog prostora. Granica se ne tumači kao fiksna linija, već kao dinamična zona u kojoj se nauka i umjetnost prožimaju. Zemlja ovdje „progovara“ kroz crtež, zvuk, poeziju i naučnu analizu, otvarajući nove načine njenog razumijevanja, kazao je Šuković.

On je pojasnio da se arhitektura u ovom kontekstu posmatra kao živa, promjenljiva i sposobna da raste zajedno s prirodom. „Podnaslov Intersticijum ukazuje na nevidljive sile i prelazne prostore koji oblikuju našu percepciju. Kroz spoj umjetnosti i nauke, projekat poziva na razmišljanje o ekološkim i filozofskim temama, te o ulozi čovjeka u ciklusima uništavanja i stvaranja“, zaključio je Šuković.

Organizator izložbe je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine – Direktorat glavnog državnog arhitekte, uz podršku Vlade Crne Gore.

Ovogodišnje Venecijansko bijenale arhitekture, jedno od najvažnijih svjetskih događanja u oblasti savremene arhitekture, biće održano od 10. maja do 23. novembra, pod kustoskim vođstvom proslavljenog arhitekte i inovatora, Carla Rattija.

Pod krovnom temom „Inteligencija. Prirodna. Vještačka. Kolektivna“, bijenale će istražiti kako različite vrste inteligencije – od onih koje nalazimo u prirodi, preko tehnologije i vještačke inteligencije, do one koju razvijamo zajedno kao društvo – utiču na to kako gradimo i zamišljamo prostore u kojima živimo.

Kroz raznolike izložbe, instalacije i paviljone iz cijelog svijeta, biće postavljena i ključna pitanja: Kako arhitektura može odgovoriti na klimatske promjene? Kako oblikujemo gradove koji su istovremeno pametni i pravedni? I kako možemo koristiti nove tehnologije za stvaranje održivih gradova budućnosti?

“Da bi se suočila sa gorućim svijetom, arhitektura mora da iskoristi svu inteligenciju oko nas” kazao je prilikom imenovanja Ratti.