Video
Predstavnici pet ribarskih udruženja sa Skadarskog jezera zatražiće od Ministarstva saobraćaja da izmijeni odredbe koje regulišu registraciju drvenih čamaca čunova na Skadarskomjezeru. Cilj obraćanja biće, kako navode, da se riješi trenutna pat pozicija, odnosno situacija u kojoj se veliki broj čamaca nalazi van registra, a njihovi vlasnici nijesu u mogućnosti da idu u ribolov (koji imje izvor egzistencije) za koji su uredno platili privredne dozvole, piše Pobjeda.
Kako se navodi u dokumentu Udruženje ribara Vranjine, Crmnice, Zete, Krajine i Malesije koji će biti proslijeđen nadležnima, na Skadarskom jezeru je u opticaju veći broj drvenih čamaca čunova, koje koriste pretežno ribolovci, a koji su od Ministarstva kulture Crne Gore proglašeni kao nematerijalno dobro Crne Gore. Sva ta plovila nekada su imala trajne registracije, ali u novije vrijeme podliježu normama koje su predviđene za sva druga plovila. Tu je nastao vakuum i nemogućnost da se uopšte uvedu u registar.
“Problem u praksi jeste postupak registracije. Sadašnji propisi predviđaju tehnički pregled plovila, svjedočanstvo za izradu čuna, fakturu za izradu, fakturu za motor plovila i ostale dažbine, koji iznose koliko i cijena samog plovila. Nerješiv problem predstavlja u ovom trenutku registracija starih čunova, zbog nepostojanja potrebne dokumentacije (računi za izradu čuna i računa za stare „tomos“ vanbrodske motore-pente)”, saopšteno je Pobjedi iz udruženja.
Navodi se da su vlasnici čunova odranije ukazivali na problem koji nije mali, nakon čega im je obećano da će se do septembra 2016. godine napraviti određene izmjene propisa.
“Situacija se nije izmijenila, već je još složenija zbog činjenice da nadležni inspektori primjenom represivnih mjera prisiljavaju vlasnike starih čunova da ih ne koriste. Već je nekoliko prijava podnijeto zbog neregistrovanih čunova, koje je po sada važećoj normativi nemoguće registrovati. Kako je jednoj velikoj većini ribolov jedini izvor prihoda i teškog preživljavanja, ribari su dovedeni u nemoguću situaciju”, kažu iz asocijacije pet ribarskih udruženja sa Skadarskog jezera.
Uzdaju se, kako ističu, u to da će ministarstvo pokazati elementarno razumijevanje za ove građane i uvažiti specifičnost pozicije ne samo ribara, već i čuna kao kulturnog dobra za koje je neraskidivo vezana i tradicija ribarstva na Skadarskom jezeru.
Kako je najavljeno, u okviru zahtjeva za izmjenu normativnog okvira, koji se odnosi na registraciju drvenih čamaca čunova, s posebnim osvrtom na omogućavanje vlasnicima starih čunova da mogu u zakonskom postupku registrovati svoja plovila, tražiće i neke dodatne olakšice.
“Smatramo da bi registracija čunova trebalo da bude regulisana na vremenski period od 5 do 10 godina (s obzirom na njegov status nematerijalnog dobra Crne Gore). Takođe tražimo da se prekine sa represivnim mjerama (kažnjavanje, zabrana upravljanja plovilima i pisanje prekršajnih prijava vlasnicima ovih plovila) dok se ne riješi pitanje registracije”, smatraju u udruženju.
Dodaje se da bi radi rješavanja ovih pitanja trebalo što skorije organizovati sastanak predstavnika pet udruženja ribara Skadarskog jezera sa relevantnim državnim institucijama i pojedincima.
Tu bi, smatraju, trebalo da prisustvuju predstavnici Ministarstva saobraćaja, Ministarstva kulture koje je i zaštitilo čun, zatim predstavnici Lučke kapetanije Bar, Udruženje ribara Skadarskog jezera i preduzetnik Janko Brnović (u svojstvu ovlašćenog graditelja čunova).
Brnović je, međutim, u izjavi Pobjedi saopštio da on, i pored volje i želje da izađe u susret ribarima, ne može raditi nešto za šta nema ovlašćenje od nadležnih.
On takođe smatra da bi trebalo da se predstavnici Ministarstva saobraćaja, Ministarstva kulture kao i Lučke kapetanije i ribara sastanu i u razgovoru definišu rješenje nastale situacije.
“Zvuči paradoksalno, ali od kada je zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro, čun je zapravo upao u poziciju da mu se dodaju razni nameti, porezi, komplikuje se put od izrade do vode… Tako da ne vidim čime je on to zaštićen, jer ovako se destimulišu budući vlasnici tih plovila da ih uopšte koriste. A valjda nikome nije u interesu da se ugrožava egzistencija čuna kao plovila prije svega ribarske namjene. Bez te dimenzije, odnosno namjene, nema ni očuvanja tradicije”, tvrdi Brnović.
On smatra da mu kao proizvođaču ne idu na ruku neke norme koje predviđaju pojedinačnu prijavu, odnosno zahtjev za svaki čun koji se izrađuje, odnosno slanje prijave mejlom, poštom ili lično u inspektorat u Tivtu. Smatra da bi i tu oblast trebalo pojednostaviti i krajnje kupce relaksirati za neke nepotrebne izdatke.
“Kada se sve stavke stave na papir, sertifikat o gradnji, tehnički pregled, porez, zatim registrovanje plovila uz njegov prevod, koji podrazumijeva i angažovanje procjenitelja vrijednosti, koštaju koliko i sama izrada plovila, što je veliki namet i neizrdživo za buduće vlasnike”, kaže Brnović.
Direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan ističe da je status čunova definisan Zakonom o sigurnosti plovidbe i pravilnikom o utvrđivanju sposobnosti čamaca za plovidbu.
“Prije nekoliko godina UPS se maksimalno angažovao i bio fleksibilan da “Radionica Brnovi” bude sertifikovana kao priznati proizvođač drvenih čunova, kao i prilikom izrade Odluke o visini naknade za osnovni, redovni i vanredni pregled čamca. Što se tiče procedure otvaranja zahtjeva, ona je definisana zakonom i važi za sve priznate proizvođače, pa i za “Radionicu Brnović”, s tim da se podnošenje zahtjeva ne mora uraditi lično, dolaskom u Tivat, već se to može obaviti i na drugi način (mejlom, poštom i sl.)”, naveo je Kočan.
On ističe da Uprava nema podataka koliko košta izrada niti koliko košta prodaja izrađenih plovila, pa samim tim niti mogućnosti upoređenja sa cijenom tehničkog pregleda koje je u nadležnosti Uprave.
Direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan kazao je da su svjesni problema, kao i da postoji izražena namjera da se situacija riješi tako što će biti pokrenuta registracija svih čunova.
Uprava bi, prema njegovim riječima, pružila mogućnost da se sva plovila besplatno uvedu u registar, ali sve to zahtijeva definisanje reda poteza i uloga Uprave, Lučke kapetanije…
“Treba da se definiše ko će to raditi, na koji način da se određeni subjekti odreknu naknada kako bi se sva plovila uvela u registar i onda stvorila osnova za dalje funkcionisanje u okviru sistema”, ističe Kočan.
On napominje da je prvi potez pravljenje popisa plovila, na osnovu čega bi onda imali utemeljenje za dalje poteze.
Preporučeno
Uprava je, prema njegovim riječima, iskazala spremnost da se do septembra napravi popis, da bi se do kraja godine pokrenuo postupak izrade registra, kako bi već od sljedeće svi bili legalni
