Prije svega, kako navode, pored neophodnih ulaganja koja su pretpostavka podizanja sajber bezbjednosti na znatno viši nivo: u kadrove i sisteme, treba znatno unaprjediti model sveobuhvatnog upravljanja jer je, po riječima stručnjaka za sajber bezbijednost, digitalna bezbjednost – zaštita galvnog savremenog resursa digitalne informacije proces, a ne proizvod.
“Privatne kompanije iz Crne Gore, ovog puta one koje zapošljavaju stručnjake iz sajber bezbjednosti, kao što su to uvijek ranije činila druga crnogorska preduzeća u dijelu (snabdijevanja prehrambenim proizvodima i energentima…) stavila su na raspolaganje svoje resurse (znanje i tehnologiju) u cilju predupređivanja dalje štete, saniranja nastalih posljedica i podizanja sajber bezbjednosti na viši nivo. Ovo nije prvi, a ni posljednji put da se preduzeća koja posluju u Crnoj Gori ponašaju više nego društveno odgovorno u vanrednim situacijama, ali ostaje pitanje da li smo kao društvo-zajednica dovoljno svjesni toga i da li to znamo adekvatno da cijenimo?”, navode iz CUP.
Ipak, kako dodaju, bez obzira na rečeno, žele da ukažu da proces saniranja posljedica sajber napada i vraćanja sistema u funkcionalno stanje, sada već predugo traje, i prijeti da sam po sebi nanese dodatnu štetu privredi i građanima zbog njegove nefunkcionalnosti.
Preporučeno
“Pozivamo nadležne da preduzmu sve što je u njihovoj moći da obezbijede regularne pretpostavke za poslovanje. Isključivanje računara kao mjera se može razumjeti ali ne i opravdati”, dodaju u saopštenju.















