,,Upravo, netrpeljivost, nasilje i agresija prema Turcima koji su se ovih dana izlili na ulice Podgorice, Bara i Herceg Novog je pravi pokazatelj njihovih unutrašnjih stanja i htjenja. Nacionalisti su oduvijek bili izvor i uzrok netrpeljivosti prema drugima i drugojačijima. Svaki nacionalizam je ideologija zla. Ne treba miješati jak nacionalni osjećaj, etničko i nacionalno pripadništvo koje treba da u demokratskim porecima bude zagarantovano svim pojedincima i nacionalizam koji kod ljudi podstiče predrasude, stereotipe i diskriminaciju prema svima koji su različiti”, dodje je Čupić.

I dr Gordana Radojević, iz Društva statističara i demografa Crne Gore, za Pobjedu kaže da ukoliko u vremenu intenzivniih migracija, ostanemo zarobljeni u nepotpunim informacijama i neznanju, onda se otvara prostor za širenje straha, predrasuda i socijalnih tenzija.

POGUBNE POLITIKE

Čupić objašnjava da je 20. vijek pokazao pogubne učinke nacionalizma, kako na planeti, tako i na prostoru Balkana ali i regiji kojoj pripada Crna Gora.

,,Nacionalizam, ako dominira u jednom društvu i državi djeluje agresivno, razarajuće i uzrok je pokretanja opasnih građanskih sukoba”, podsjeća Čupić.

Upitan da prokomentariše incident u lokalu u Podgorici koji je prouzrokovao masovne izlive bijesa i ksenofobije jednog dijela stanovništva, što na ulicama, u javnom prostoru i na društvenim mrežama, prema državljanima Turske, profesor kaže da je neostvarivo da se jedan pojedinačni kafanski sukob pretvori u agresivni nacionalni čin, bez usmjeravanja.

,,Da bi to bilo pravilo svakodnevno bi bilo takvih izliva stanja svuda u svijetu. Ovo je bez sumnje, propagandno organizovano, odnosno pripremano, samo je izabran povod i trenutak”, smatra Čupić.

On ujedno postavlja pitanje i problematizuje činjenicu odakle je bilo onoliko mladih ljudi sa kapuljačama i prikrivenim licima.

,,Ljudi bez lica kreću u protest sa užasnim mrziteljskim porukama prema Turcima, ali u suštini prema svim pripadnicima islama, posebno građanima Crne Gore. Da je raekcija bezbjednosnih službi bila adekvatna i brza ne bi se dogodili nasilnički činovi. Svi oni koji su bili sa maskama i kapuljačama trebalo je da budu privedeni”, kategoričan je Čupić u stavu.

Prema njegovim riječima, brzina okupljanja tih grupa pokazala je da iza svega postojala namjera i organizacija.

,,Političar koji javno izjavi netačan podatak o broju turskih migranata u zemlji može se smatrati podstrekačem panične ksenofobije. Da li je on to uračunao sve pripadnike islama u Crnoj Gori u koje spadaju i građani ove gržave? Neadekvatno reagovanje policije je pokazatelj nesposobnosti ili pak prećutnog učešća u tom opasnom incidentu”, dodaje.

TEŠKE POSLJEDICE

Kaže i da je ovaj događaj u Podgorici „brutalni vulgarni pir nacističkog tipa“ te da su posljedice „ne samo prema Turcima već se šalje dublja poruka svim građanima Crne Gore, pripadnicima islamske vjeroispovijesti“.

,,Posebno se to ogleda u brutalnim porukama koje su upućene reisu Islamske zajednice Rifatu Fejziću”, dodaje on.

Čupić kaže i da je nesporna činjenica da je pomenuti događaj sa turskim migrantima politički instrumentalizovan od strane nacionalistički orijentisanih političara.

Nacionalizam u Crnoj Gori, koja je po Ustavu građanska država, prema riječima Čupića, podstiče se spolja, posebno od vlasti i vlastodržaca ali i od, kako kaže, nacionalističkih, akademskih i duhovnih krugova iz Srbije.

,,Od toga racionalno niko nema koristi ali zadovoljava patologiju koja se manifestuje kod jednog broja aktera na crnogorskoj političkoj sceni. Koristi, a na osnovu toga i ucjene, imaju samo oni pojedinci koji su se upustili u saradnju sa opakim djelovima sa vlasti u Srbiji, posebno sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem”, ističe Čupić.

On kaže da minuli događaji pokazuju da svi učesnici u društvu i političkom životu Crne Gore treba da se zapitaju gdje je zakazala razboritost i odgovornost djelovanja i ponašanja kada je u pitanju ksenofobija.

,,Političari koji su svjesno ili nesvjesno uticali treba da snose političke posljedice – ako im je proradila savjest, da podnesu ostavke, a ako nije da budu smijenjeni. S druge strane, da oni koji su bili pasivni u institucijama ili nemaju dovoljno profesionalnog znanja, trebalo bi da budu pomjereni sa odgovornih položaja”, kaže Čupić.

Od odgovornosti, kako kaže, u ovom kontekstu ne treba izuzeti ni radnike u obrazovnom sistemu.

,,Što oni čine na polju obrazovanja ali i savjesti i formiranja čovječnosti kod mladih ljudi?”, pita profesor.

LOŠA MJERA

Na pitanje da prokomentariše odluku Vlade Crne Gore o ukidanju bezviznog režima sa Turskom, koja je već stupila na snagu, Čupić smatra da je riječ o privremenoj mjeri koju, kako navodi, što prije treba ukinuti.

,,Crna Gora mora da vodi računa kojim migrantima daje boravišne dozvole, odnosno da donese niz mjera i propisa koji bi garantovali njihov migrantski status a kod crnogorskih građana stvorili svijest koja ne bi bila podložna propagandi straha od stranaca. Svi oni koji ulažu kapital trebalo bi da pokažu porijeklo novca i na taj način bi se izbjegle zamke da ono što je stečeno na nelegalan način bude legalizovano kroz poslove u Crnoj Gori”, predlaže je naš sagovornik.

On dodaje da „vizna otvorenost nije samo problem migranata već ima veliki značaj za turizam koji je za Crnu Goru od vitalnog značaja“.

,,Turski turisti su među najbrojnijim u Crnoj Gori, kao i njihove investicije u privredu i trgovinsku razmjenu, što znatno podiže kapacitet bogaćenja i kvaliteta života domicilnog stanovništva”, ističe Čupić i podsjeća da građani Crne Gore u svojoj tradiciji imaju univerzalnu etičku poruku junaka Marka Miljanova o čojstvu kao vrijednosti koja upućuje ljude da brane druge od sebe, odnosno od nekih opasnih stanja koja postoje u ljudskoj prirodi.

I Gordana Radojević kaže da ukoliko u vremenu intenzivniih migracija ostanemo zarobljeni u nepotpunim informacijama i neznanju, onda se otvara prostor za širenje straha, predrasuda i socijalnih tenzija.

,,Na referentni datum popisa, 31. oktobra 2023. godine, u evidencijama Ministarstva unutrašnjih poslova bilo je registrovano 781.700 lica sa prebivalištem, stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori. Od toga 683.000 su crnogorski državljani, a 98.700 strani državljani. To je bio maksimalan broj stanovnika koji se mogao očekivati u popisu, a koji su raspoređen kroz dvije kategorije – prisutni, koji žive u Crnoj Gori kao uobičajenom mjestu boravka, i odsutni, koji žive van Crne Gore. Za razliku od prethodnog, popis 2023. godine imao je i dodatni nacionalni cilj, da prikupi sveobuhvatne podatke i o onima koji žive u inostranstvu, ukoliko u Crnoj Gori imaju regulisan status prebivališta, stalnog ili privremenog boravka. Podaci o njima prikupljani su preko članova domaćinstva koji su bili prisutni u zemlji, a kasnije su provjeravani ukrštanjem sa administrativnim registrima, po principu ‘jedan na jedan‘, što je bila zakonska i metodološka novina od popisa 2023. godine.

Tako, popisom je, od maksimalno očekivanih 781.700 lica evidentiranih u MUP-u kao stanovnika Crne Gore, obuhvaćeno 667.600 lica – prisutnih i odsutnih. Razlika od 114.000 odnosi se na lica koja nijesu obuhvaćena popisom ni u jednoj kategoriji. Među njima je 62.500 crnogorskih državljana, koji nijesu imali člana domaćinstva u zemlji koji bi ih popisao i kao odsutne. Među njima ima i nepopisanih, iako žive u Crnoj Gori, ali prema ocjenama Monstata, koji je imao mogućnost uparivanja popisnih podataka po principu „jedan na jedan“ sa registrima MUP-a, taj broj je minimalan. Stoga se s pravom može zaključiti, da popisom neobuhvaćena lica ukazuju na veličinu populacije koja ne živi u Crnoj Gori, iako u njoj imaju registrovano prebivalište upozorava Radojević.

Kada su u pitanju strani državljani, popis je obuhvatio 46.000 onih koji Crnu Goru imaju kao uobičajeno mjesto boravka, što je za oko šest hiljada više nego 2011. godine.

,,Međutim, oko 50.000 stranaca, iako imaju regulisan stalni ili privremeni boravak, nije obuhvaćeno, jer nijesu bili prisutni tokom popisa ili zbog jezičkih i drugih barijera nijesu učestvovali u popisu. Ipak, ostali društveni pokazatelji jasno ukazuju da njihovo prisustvo u Crnoj Gori raste. Ako javne politike, i dalje zanemare ovu činjenicu i budu kreirane na osnovu podataka koji ne obuhvataju strance u njihovom stvarnom broju, rizikujemo da pogrešno planiramo potrebe u obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, tržištu rada i stanovanju. A upravo su to ključni stubovi društvene stabilnosti. Stoga, istraživanja Društva statističara i demografa Crne Gore imaju za cilj da podstaknu uvođenje godišnjih istraživanja zasnovanih na administrativnim registrima, po uzoru na praksu država EU. Jer za sljedeće podatke o broju stranaca koji žive u Crnoj Gori ne smijemo čekati popis 2030. godine. Ako u vremenu intenzivniih migracija, ostanemo zarobljeni u nepotpunim informacijama i neznanju, onda se otvara prostor za širenje straha, predrasuda i socijalnih tenzija. Blagovremeni podaci su osnova za pravovremenu i dobru populacionu politiku. Bez njih, društvo ostaje zarobljeno između šanse i neznanja, a upravo od našeg izbora zavisi na kojoj ćemo strani završiti”, zaključuje Radojević.

Državni vrh da posjeti i obešteti oštećene

Upitan da prokomentariše izostanak reakcije najviših državnih adresa, profesor Čupić predlaže konkretan gest pomirenja.

„Predsjednik države Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić trebalo bi da posjete vlasnike oštećenih objekata u Podgorici, Baru i Herceg Novom. Takav čin izvinjenja i solidarnosti, uz obaveznu materijalnu nadoknadu štete, bio bi snažan signal da država Crna Gora ostaje demokratsko i otvoreno društvo“, zaključuje Čupić.