Video
Izvještaj navodi da je ostvaren određeni nivo napretka koji se ogleda u svega par realizovanih aktivnosti, tačnije 9 od ukupno 116 aktivnosti (svega 8%) koje su bile planirane kada je u pitanju Poglavlje 27.
“Nije nam jasno na osnovu čega Vlada Crne Gore slavi napredak koji se mjeri promilima, predstavljajući ga građanima kao nesvakidašnji i najveći uspjeh dok je realnost sasvim drugačija. Naime, Vlada neosnovano veliča prosječnu ocjenu napretka 3,21 koja je svega 0,03 veća od one koju smo imali 2020. godine, ili 0,09 od prošlogodišnje. U krajnjem, ove sitne brojke ne znače gotovo ništa prirodi Crne Gore koja godinama čeka da se ova oblast postavi kao jedan od prioriteta a ne da bude na vječitom zapećku”, navodi CZIP.
Izvještaj, dodaju u ovoj NVO, veoma jasno i glasno pokazuje da Crna Gora ima itekako puno posla kako bi postigla sve što je planovima zacrtano i ispunila uslove koje joj je Evropska unija postavila.
“Za Poglavlje 27, Izvještaj izdvaja kao uspješno realizovane svega par ključnih aktivnosti: usvajanje Zakona o upravljanju otpadom, Zakona o biocidnim produktima i uspješno realizovane aktivnosti u oblasti civilne zaštite. Ovim Izvještajem koji se u velikoj mjeri poklapa sa navodima Izvještaja iz Sjenke pripremljenog od strane Koalicije 27, Evropska komisija je pokazala povjerenje u civilni sektor i da itekako ima prostora da se čuje naš glas”, ističe CZIP.
Kada je riječ o horizonalnom zakonodavstvu po ko zna koji put se, navode u ovojh NVO, ističe potreba za jačanjem administrativnih i finansijskih kapaciteta.
“Takođe, očekuje se da sinergija i koordinacija između Strateških procjena uticaja na životnu sredinu i Procjena uticaja mora biti poboljšana kako bi ovi dokumenti imali funkciju”, kazali su u CZIP-u.
Oblast kvalitet vazduha opisana je, navode, nikad kraćom i poraznijom rečenicom.
“Crna Gora nije napredovala u ovoj oblasti i ponovo je odloženo usvajanje Strategije upravljanja kvalitetom vazduhom”, ukazuje ova NVO.
Za oblast upravljanja otpadom ističu se slični izazovi, uz mali napredak u ključnim preporukama.
“Iako je usvojen Zakon o upravljanju otpadom i uvedena zabrana jednokratnih plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu uključujući plastične kese, naglašava se da su potrebni dodatni napori u informisanju, edukaciji i podizanju svijesti. Ocjenu efikasnosti sprovođenja novog Zakona i zabrane jednokratnih plastičnih proizvoda možemo očekivati u narednom izvještaju. Ostaje preporuka usvajanja Državnog plana upravljanja otpadom, kao i lokalnih Planova, što se navodilo i u prethodnom izvještaju. Nelegalna i privremena odlagališta otpada ostaju ozbiljan izazov uprkos prethodnim preporukama za njihovo uklanjanje, dok inspekcijski kapaciteti i dalje nisu dovoljni za dosljednu primjenu Zakona”, dodaje CZIP.
Oblast kvalitet voda se opisuje kroz par pozitivnijih zaključaka.
“Naime, na korak smo od uspostavljanja katastra zagađivača voda. Zaposlena su četiri nova inspektora a Crna Gora bi uskoro trebala donijeti Plan upravljanja otpadnim muljem. Ovim dokumentom bi bilo definisano postupanje i tretman generisanog kanalizacionog mulja na državnom i lokalnim nivoima”, ističe se u saopštenju.
Zakon o zaštiti prirode i Strategiju biodiverziteta još uvijek se čeka.
“Izvještaj o napretku i ove godine ističe hitnu potrebu da se riješi pitanje upravljača parkom prirode Ulcinjska solana i poziva na saradnju Vlade i lokalne samouprave. U prilog činjenici da aktuelna Vlada mora da posveti više pažnje ispunjavanju obaveza koje se odnose na potpoglavlje Zaštita prirode (koje je od ključnog značaja za razvoj i napredak Crne Gore) govori i stav Premijera koji je iznešen na premijerskom satu dan prije objave Izvještaja Evropske komisije, na osnovu kog se može zaključiti da se pitanja upravljanja Ulcinjskom solanom preusmjeravaju na lokalnu samoupravu. Nadamo se da će isticanje važnosti rješavanja pitanja upravljanja Ulcinjskom solanom u samom Izvještaju Evropske komisije biti podsticaj Vladi i Premijeru da posvete više pažnje ovom pitanju i u potpunosti prepoznaju značaj očuvanja ovog zaštićenog područja za ekološki i ekonomski napredak Crne Gore”, ukazuje CZIP.
Fokus u oblasti industrijskog zagađenja kao i prethodnih godina ima termoelektrana Pljevlja.
“Evropska komisija opet poziva Crnu Goru da trajno zatvori TE Pljevlja, te objašnjava da ekološka rekonstrukcija termoelektrane neće riješiti ključna pitanja i omogućiti ispunjavanje standarda EU za emisije”, navodi ova MVO.
Obasti hemikalije i buka opisane su kroz određeni napredak dok je jedino u potpunosti pozitivno ocijenjena oblast civilne zaštite.
Preporučeno
“Crna Gora nije ostvarila napredak u inicijativama za borbu protiv klimatskih promjena ili usklađivanju sa EU zakonodavstvom o klimi. Očekuje se da Crna Gora ubrza napore za sprovođenje Mape puta Energetske zajednice za dekarbonizaciju, posebno usvajanjem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) u skladu sa ciljem klimatske neutralnosti do 2050. godine”, zaključuje CZIP.
