– U Crnoj Gori žene se nalaze vrlo često u onom položaju koji same izaberu – stav je Vesne Bratić koja je predložena za ministarku prosvjete, kulture, nauke i sporta Crne Gore zbog koga je sedam nevladinih organizacija, koje se bore za prava žena, tražilo od mandatara za sastav nove Vlade Zdravka Krivopića da povuče njenu kandidaturu.

U otvorenom pismu mandataru Krivokapiću, ANIMA koja je inicijator zahtjeva za povlačenje kandidature, izražava “duboka zabrinutost zbog stavova” Vesne Bratić kojim je pokazala visok stepen neznanja i neosviještenosti o položaju žena u savremenom društvu”.

– Nije samo povod za otvoreno pismo mandataru njena rečenica da se “žene nalaze, vrlo često u onom položaju koji same izaberu”, već je kompletna njena priča bila protkana pohvalama patrijarhatu i kuđenju feminizma. Pokazala je stavove po kojima su žene, zapravo, same krive za sopstvenu poziciju i krive za ono što trpe. Znači, prvo je pokazala potpunu neosjetljivost i vrlo visok stepen neznanja za nekoga ko dolazi iz akademske zajednice o kompleksnoj poziciji žene u bilo kom društvu, a naročito u patrijarhalnom – kazala je Dabižinović za Radio Slobodna Evropa.

Ona naglašava da povod za obraćanje mandataru nije napad na kandidatkinju Bratić, već apel Krivopiću da “promisli i redefiniše svoju odluku”, kako bi za to važno mjesto predložio osobu senzitivnu na politike rodne ravnopravnosti.

Za Dabižinović je sporno što Bratić ne upotrebljava rodno senzitivan jezik što je zakonska obaveza.

– Godinama smo se zalagale za Zakon o rodnoj ravnopravnosti za koji i dalje tvrdimo da nije dobar, ali u tom zakonu postoji član koji propisuje da se mora govoriti rodno senzitivnim jezikom. Neko ko se oglušio o pravne akte, mislimo da ne može biti predložen za jednu takvu funkciju – smatra Dabidžinović.

Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kazala je da još nijesu od mandatara dobile odgovor o povlačenju kandidature Vesne Bratić, ali naglašava da na čelo prosvjete i kulture treba da imenuje ženu koja razumije ženska ljudska prava.

Ona naglašava da su lična ubjeđenja nosilaca najviših javnih funkcija važna, posebno za resor kulture i obrazovanja na kojima počivaju društvene promjene.

– Ako osoba zadužena za kreiranje obrazovne i kulturne politike nema kapaciteta da prava žena shvati kao temelj demokratske promjene, ako nastupa sa pozicije moći, slijepa za strukturne nejednakosti koje žene, a posebno iz marginalizovanih grupa, osujećuju u ostvarivanju sopstvenog potencijala, kako možemo očekivati da taj suštinski važan resor radi na suzbijanju ovih nejednakosti i ostvarivanju istih prava za sve – kazala je Raičević za Radio Slobodna Evropa.

Prema njenim riječima, problematično je što stav Bratić nije drugačiji od neolibaralnog stava prethodne vlasti “a to je da su siromaštvo i deprivacija stanovništva jedina njihova odgovornost i gubitak”.

– Smatramo da je vrijeme za promjene i mi od njih nećemo odustati samo zato što je u pitanju kandidatkinja a ne kandidat. U krajnjem, borile smo se za kvote da bi na mjesta odlučivanja došle progresivne žene koje razumiju ovu tematiku i koje će da unapređuju položaj žena, a ne da ugađaju većinskoj javnosti ograđujući se od feminizma koji im je, zapravo, i omogućio da budu tu gdje jesu – poručila je Raičević.

Stavovi Vesne Bratić

Široj javnosti u Crnoj Gori profesorica Vesna Bratić bila je nepoznata, dok je mandatar Zdravko Krivokapić nije kandidovao za ministarstvo koje će pokrivati čak četiri resora: prosvjetu, nauku, kulturu i sport.

Tada su postale aktuelne njene objave na Fejsbuku i izjave u kojima nije sporila da je srpski nacionalista, te najpoznatijeg kolumnistu na Balkanu i borca protiv nacionalizma i političkog primitivizma nazvala ustašom.

Gostujući i predstavljajući se uglavnom na srpskim nacionalnim medijima i preko sopstvenog Fejsbuk profila, profesorica Bratić kandidatkinja za buduću ministarku ne spori svoj srpski nacionalizam definišući ga kao ljubav prema svom narodu, kod kojeg vidi isključivo pozitivne osobine dok su negativnosti produkt antisrpske propagande.

– U biću srpskog naroda ne postoji rasizam, ne postoji šovinizam. Srpski narod nije onakav kakvim se u medijima predstavlja već duže vremena – kazala je Bratić.

Kada govori o etničkim Crnogorcima, u intervjuu za Srpsku Televiziju, Bratić izdvaja grupaciju nastalu kako kaže etničkim inžinjeringom koje naziva: “… novocrnogorcima, montenegrinima, dukljanima, milogorcima… kako zovemo one koji su pristali da budu dio eksperimenta etničkog inženjeringa”.

Objašnjavajući da u Crnoj Gori žive Srbi, Bratić je istakla razgovor sa svojom babom:

“Pitala sam je: ‘Bako, zašto se sve nevjeste udaju u bijelom, a vi Crnogorke u crnom?’ [Crni fel, marama je dio nacionalne crnogorske nošnje, prim. nov.] Ona kaže da je to korota [žalost] za Kosovom.”

Povodom aktuelnog zahtjeva Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori da se na vrh Lovćena, gdje je Njegošev mauzolej, vrati kapela, Bratić je u razgovoru za Radio Svetigoru predložila:

Preporučeno

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Vozilo CEDIS-a završilo u svoj kanal

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

Preminula Sejda Bešlić, osam mjeseci nakon smrti supruga Halida

JANOVIĆ ZA STANDARD: Dajem podršku dijalogu, političare na razgovor ne bi smjeli da podsjećaju međunarodni faktori

“Neka se prebaci mauzolej. Sad, hvala Bogu, ima tehnike i tehničkih mogućnosti. Kapela da se vrati gdje joj je mjesto. Nauzolej negdje niže, jer svakako ne treba da stoji tamo gdje stoji.”