Nikada u istoriji Crne Gore Bošnjaci nijesu imali privilegovaniji položaj, kao u vremenu od 2006., kada je proglašena nezavisnost države, pa do danas, jedna je od poruka sa Dana bošnjačke kulture, koji su održani u Luksemburgu od 26. do 28. oktobra.

Dani bošnjačke kulture, kako poručuju organizatori, potvrđuju jednu od svojih osnovnih kulturoloških misija u dijaspori – poštovanje multikulturalnih vrijednosti u modernom evropskom ambijentu.

Manifestaciju je organizovao Zavičajni klub Bihor.

Savjetnik u kabinetu Predsjednika Crne Gore, Amer Halilović, govorio je o položaju Bošnjaka u novoj demokratskoj Crnoj Gori.

“Daleko od toga da je u Crnoj Gori sve idealno, i to ne važi samo za Bošnjake, već i za sve ostale koji žive na tom prostoru, ali Crna Gora ide uzlaznom putanjom i iz dana u dan to se primjećuje na svakom koraku”, rekao je Halilović.

Ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa, Vladimir Radulović, rekao je da je bošnjačka kulturna baština važan civilizacijski segment naše države, odajući duboko poštovanje rukovodstvu i članovima ZK Bihor za dugogodišnju intenzivnu saradnju udruženja sa ambasadom i drugim institucijama Crne Gore, kao i nesebičnou promociju vrijednosti kulture, a time i svoje domovine.

FOTO: RTCG

“Odluka da se deveta godišnjica osnivanja i rada Zavičajnog kluba ‘Bihor’ obilježi i proslavi organizovanjem, sad već tradicionalne, manifestacije ‘Dani Bošnjačke kulture’, proteklog vikenda u Luksemburgu, teško da je mogla biti bolja, znakovitija i uspješnija. I sam sam, inače, uvijek vjerovao, i bio skloniji, datumima koji slave kulturu, stvaralaštvo, vrhunce ljudskog duha i misli, nego datumima revolucija i prevrata. Da ne bude dvojbe: tačno je, u mnogim revolucijama su iznjedrene velike ideje slobode i emancipacije. I lične i kolektivne. I nacionalne i državne. Ipak, neke od tih ‘revolucija koje teku’ su, potom i nažalost, te iste ideje utamničavale ili barem relativizovale. A sloboda, bez kulture i moćnog stvaralačkog potencijala ljudskog duha, zna katkad završiti u anarhiji i vrijednosnom besporetku”, kazao je Radulović.

On je obećao da nastaviti da pomažu i podržavaju ovakve programe i projekte.

“I Bihora i drugih udruženja. Konačno, sa naše strane ćemo pokušati da, uz pomoć Ministarstva vanjskih poslova, posebno Uprave za dijasporu, učinimo i dodatni napor kako bismo i sljedeće, jubilarne, desete Dane Bošnjačke kultrure, učinili, programski i organizaciono, još boljim, bogatijim i uspješnijim. I zbog Bihora, i zbog Bošnjaka i zbog naše Crne Gore”, saopštio je Radulović.

Književnik Hadžem Hajdarević iz Sarajeva imao je vrlo zapaženu tribinu o jeziku, jezičkoj istoriji i jezičkoj politici na prostoru Balkana.

“Jezik je nažalost više u finkciji razilaženja, nesporazuma, ideoloških suprostavljanja, a ne u funkciji povezivanja i kulturnog prožimanja na prostoru Balkana”, rekao je Hajdarević.

U okviru manifestacije, organizovana je promocija knjige pjesama Mirsade Mire Herović – Lutam kroz snove, a promoteri su bili Safet Ćeman i Remzija Hajdarpašić.

Iste večeri, na samom kraju festivala, uslijedio je poetski maraton na kojemu su učestvovali pjesnici iz Crne Gore – Slavka Klikovac i Mirsad Rastoder, iz BiH Hadžem Hajdarević, iz Luksemburga Natali Ronvo, iz Pariza Edo Mrđa (porijeklom iz Zavidovića BiH), te Faiz Softić pjesnik sa tri domovine BiH, Crna Gora i Luksemburg.

Ujedno su dodijeljene plakete zaslužnim preduzećima i pojedincima koji se nesebično zalažu u radu udruženja, a dobitnici ovogodišnjih priznanja su Šukrija Hodžić, Rifat Skenderović, Enver Rastoder, Fatima Balić, te preduzeća “Enstal”, privatnik Nino Muhović.

Izvor: RTCG