Video
Crna Gora ima šansu da bude odabrana za lokaciju Međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi, ali je neophodna podrška cijelog sistema kako bi u izuzetno konkurentnom konkursu pokazali naše prednosti i spremnost da budemo država u kojoj će Institut biti izgrađen, kazala je u razgovoru za Pobjedu ministarka nauke Sanja Damjanović.
Preporučeno
Zemlja u kojoj će biti Međunarodni institut za hadronsku kancer terapiju pomoću težih jona, kako je rekla, treba da bude odabrana do iduće godine, a jedan od ključnih uslova će biti otvorenost i dostupnost instituta svim nacionalnostima, kao i obezbjeđivanje uslova koji se odnose na međunarodne institucije.
‘‘Tu je još i neposredna blizina bolnice, jer će Institut predstavljati međunarodni kancer centar koji će objedinjavati i unapređivati sve postojeće metode liječenja ove bolesti. Lokacija treba da bude i privlačna za uslove života za istraživače i ljekare, jer će u ovom centru pored liječenja pacijenata 50 odsto vremena biti posvećeno istraživanjima, za koja očekujemo rad i privremeni boravak oko 1.000 istraživača. S obzirom na atraktivnost i unikatnost projekta, najmanje trećina zaposlenih biće iz Zapadne Evrope”, kazala je Damjanović.
Ističe da za lokaciju Evropske organizacije za nuklearno istraživanje (CERN) nije slučajno odabrana baš Ženeva u Švajcarskoj.
”U ovom gradu je prelijepo prirodno okruženje Ženevskog jezera, u blizini je Alpa i skijaških centara. Naša država ima izuzetno privlačne uslove kada je u pitanju priroda, ali i naša multietnička harmonija, odlični odnosi sa susjedima i geografska pozicija nas čine odličnim kandidatom”, naglašava Damjanović.
Jedan od značajnih elemenata za konkurenciju Crne Gore za domaćina Institutu je, kako je rekla, i budući auto-put.
”Sve ovo ćemo morati precizno i ubjedljivo da artikulišemo kako bismo aplicirali. Proces izbora će biti transparentan i imaćemo ozbiljnu konkurenciju i zato je potrebna podrška cijelog sistema kako bi pokazali naše prednosti i spremnost da budemo mjesto gdje će se izgraditi Međunarodni institut”, istakla je Damjanović.
Da li će projekat, čiju je realizaciju 2017. pokrenuo resor na čijem je ona čelu, biti uspostavljen zavisi, objašnjava ona, isključivo od političke posvećenosti i podrške regiona.
”Zato je Upravni odbor Instituta, kojim predsjedavam, pripremio nacrt memoranduma o razumijevanju i predložio da ga potpišu premijeri regiona. Uz pomoć kolega iz Ministarstva vanjskih poslova radili smo na usaglašavanju ovog dokumenta na sastanku 5. marta, na kojem su učestvovali predstavnici pet potencijalnih članica, dok su komentare u pisanoj formi dostavile dvije države”, kazala je Damjanović.
Upravo je ovih dana, kako je dodala, premijer Duško Marković uputio dopis premijerima regiona i pozvao ih da memorandum bude potpisan na sljedećem samitu Berlinskog procesa početkom jula u Poznanju u Poljskoj.
”Ukoliko dođe do potpisivanja memoranduma na samitu Berlinskog procesa to će biti i jedan od istaknutih momenata od njegovog nastanka, jer do sada naš region nije imao nijednu inicijativu na ovako visokom nivou”, naglasila je Damjanović.
Važnost Međunarodnog instituta, kako je kazala, prepoznala je i Evropska komisija, a direktor Direktorata za nauku i inovacije Karlos Moedas podržao je i prvu finansijsku podršku od milion eura za pripremnu fazu projekta.
”Nekadašnji direktor Odsjeka za tehnološki razvoj u CERN-u dr Horst Veninger u novembru je prihvatio poziv da postane koordinator faze izrade studije dizajna. Zahvaljujući njegovoj izuzetnoj profesionalnosti formirane su tri radne grupe imaju precizno definisane zadatke, a to su tehnološki aspekt infrastrukture, naučni aspekt istraživanja o kanceru i poslovni aspekt održivosti. Koordinatori ovih radnih grupa su renomirani stručnjaci dr Mauricio Vretenar, dr Marko Durante i dr Mark Plesko, koji sada formiraju timove i organizuju rad”, precizirala je Damjanović.
Ono što možda, kako je istakla ministarka, zvuči nevjerovatno je da sva četiri koordinatora rade – na volonterskoj osnovi.
”Zanimljivo je i da će jedan od četiri crnogorska studenta koji su bili učesnici ljetnje škole u CERN-u raditi na projektu, što je indikator onoga što želimo da postignemo, a to je da izuzetni mladi ljudi iz naše države budu angažovani na ovom projektu”, naglasila je ona.
Govoreći o studiji dizajna projekta neophodno je, kako je navela, tri miliona eura a nastojaće da taj novac obezbijede kroz program Horizont 2020.
”To neće biti lako jer je u pitanju vrlo konkurentan poziv, a samo 10 projekata će biti finansirano. S obzirom na izuzetan značaj regionalnog projekta čiji je cilj rješavanje jednog od važnih društvenih izazova – kancera, kao i inovativnog tehnološkog aspekta, mislim da imamo dobru šansu i radimo na tome da pripremimo izuzetnu aplikaciju za ovaj konkurs”, rekla je Damjanović.
