Damjanović: Umjesto da u škole uvodimo inovativne predmete, mi danas govorimo o vjeronauci

POBJEDA: Gdje je Crna Gora danas nakon skoro godinu od formiranja Vlade?

DAMJANOVIĆ: Nažalost, u dubokom je sumraku razvoja. Prosperitet svake uspješne i bogate države se bazira na mladim ljudima, jer njihova inovativnost, želja za dokazivanjem i buntovnost koju mladost nosi sa sobom djeluju na sistem kao razvojni zamajac. Umjesto da se u Crnoj Gori raspravlja koje ćemo nove inovativne predmete da izučavamo u školi kao što su: vještačka inteligencija, robotika, zelene tehnologije ili napredna informatika, mi govorimo o uvođenju vjeronauke. To nam dovoljno govori o stanju u našem društvu u kojem Vlada ni sama ne zna čime se sve ne bavi – osim razvojem Crne Gore. Mladi i prosperitetni ljudi su žrtve neznanja i nemarnosti ove Vlade.

Zaustavljanje razvoja, stopiranje ulaganja u infrastrukturu i ljude sa ciljem da se na vještački način prikaže suficit budžeta je vrijeđanje inteligencije naših građana i unižavanje države Crne Gore. Nevjerovatno je kako Vlada populistički i nestručno prikazuje podatke iz 2021. godine upoređujući ih sa 2020. godinom najvećih zdravstvenih i ekonomskih izazova u posljednjih nekoliko decenija. Ono što Vlada ne pominje jesu ljudske žrtve koje su proizvod nestručnog i bahatog upravljanja složenom epidemiološkom krizom. Nažalost, naši građani će morati skupo da plate ovu igru licemjerstva i nestručnosti.

POBJEDA: Kako vidite razvoj nauke i inovacija u odnosu na godinu dana ranije? 

DAMJANOVIĆ: Iako je Crna Gora pokazala izuzetan zamah i uspon u razvoju inovativnog ekosistema koji Evropa danas prepoznaje kao najvažniji motor dugoročnog rasta i produktivnosti, nažalost, učinci nastali napornim radom u prethodnom periodu ne samo da stagniraju, već se i snažno urušavaju od 4. decembra 2020. godine.

Najviša ocjena Evropske komisije u izvještaju za 2020. godinu za izuzetno komplikovanu oblast istraživanja i inovacija, koju je Crna Gora dobila kao jedina država Zapadnog Balkana, potvrda je da Crna Gora ima veliki inovativni potencijal. Postavljeni su temelji za razvoj inovativnog ekosistema visokog standarda. Izgrađen je jak okvir kao atraktivan ambijent za visokokvalifikovane, pretežno mlade ljude. Na ovaj način stvorena je šansa za liderstvo mladih ljudi i perspektiva za njihov ostanak u Crnoj Gori.

Nažalost, na djelu je disparitet između državnog aparata i javne uprave na jednoj, i inovativnog potencijala na drugoj strani. Mislim prije svega na podršku mladim ljudima koji su željni pokretanja biznisa, koja izostaje, kao i izostanak poboljšanja ukupnog ambijenta za poslovanje i uklanjanje biznis barijera za početnike u biznisu.

Državni aparat je pokazao nebrigu i nezainteresovanost da već postavljene temelje za razvoj inovativnog ekosistema i digitalne transformacije stavi u funkciju. Za ove instrumente koje je prethodna Vlada već bila pripremila praktično je bilo potrebno samo „pritisnuti dugme“, ali, nažalost, trebalo je deset mjeseci da tek sada čujemo da ova Vlada nešto radi na tom polju.

Vizija razvoja Crne Gore do 4. decembra prošle godine bila je u liniji sa EU misijom, da istraživanje, inovacije, tehnološko preduzetništvo i IT sektor postanu važni generatori ekonomskog rasta i održivog razvoja našeg društva. Danas se nalazimo u dubokom sumraku razvoja.

POBJEDA: Kakva su bila Vaša očekivanja od aktuelne Vlade u odnosu na sve što ste Vi i Vaš tim trasirali?

DAMJANOVIĆ: Nadala sam se, iako nijesam očekivala znajući kapacitete ove Vlade i, nažalost, moja očekivanja su se pokazala kao tačna. Nakon podrške Evropske komisije kroz poseban instrument „Horizon 2020 Policy support facility“ tokom 2018. godine urađena je mapa puta za razvoj funkcionalnog preduzetničkog inovativnog ekosistema, a zatim je uslijedila i realizacija. Uz sjajnu energiju i saradnju sa svim akterima našeg sistema i međunarodnim partnerima postavili smo temeljne stubove razvoja inovativne privrede: moderan zakonodavni okvir za inovacije i tehnološki razvoj, modernu infrastrukturu i moderne instrumente podrške za jačanje ljudskih kapaciteta.

POBJEDA: I što je nova vlast učinila na polju realizacije te „mape“ koju ste im ostavili?

DAMJANOVIĆ: Na Zakonu o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija u formi „lex specialisa“ i Zakonu o inovativnoj djelatnosti, koje je Skupština Crne Gore usvojila prije više od godinu dana, pozavidjele bi i najrazvijenije zemlje. Dok smo nestrpljivo čekali primjenu ovih zakona, koja je do sada trebalo da pokaže rezultate, poput olakšanog početka poslovanja, snažnog rasta broja startapova i inovativnih kompanija, kreiranja novih i atraktivnih radnih mjesta, unapređenja saradnje između univerziteta i privrede, privlačenja privatnog kako domaćeg, tako i stranog kapitala, zatim efikasnog rada Fonda za inovacije, kao i rasta ukupne ekonomske aktivnosti, stvarnost je u potpunosti drugačija. U vremenu kada nam treba najsnažniji podsticaj za oporavak ekonomije izranjavane posljedicama kovid krize i umjesto da ponosno brojimo nove inicijative, koje će uticati na povećanje radnih mjesta i jačanje BDP-a, mi zapravo gubimo i one koji su ranije postojali, jer mnogi startapovi i inovativne kompanije napuštaju Crnu Goru.

Bojim se da će šteta koja je već pričinjena za ovako kratko vrijeme trajanja ove Vlade, koju karakteriše amaterizam i neznanje, biti nenadoknadiva za mali inovativni ekosistem kakav je crnogorski. Reputacija koju smo ponosno i godinama gradili kao siguran poslovni ambijent se sada urušava u vrlo kratkom vremenskom periodu.

POBJEDA: Ima li Crna Gora ljudski potencijal za digitalnu revoluciju koja se dešava u svijetu i jesmo li sposobni da pratimo brzinu promjena?

DAMJANOVIĆ: Iako brojčano mala Crna Gora, ima izuzetne ljudske potencijale, i to su pokazali rezultati svih naših instrumenata podrške koje smo implementirali godinama unazad. Ovo je upravo bio naš najveći fokus djelovanja. Povjerenje koje smo u kontinuitetu gradili sa mladim ljudima bio je temelj za dalji razvoj Crne Gore. Tim na čijem sam čelu bila je za samo tri godine zaposlio više od 200 mladih visokokvalifikovanih ljudi, mahom inženjera i programera. Njih pedeset su bili doktorandi sa prestižnim stipendijama. U kontinuitetu smo pružali podršku za naučno-istraživačke projekte, kao i za centre izvrsnosti. Pružali smo podršku mnogim startapovima – inovativnim biznisima koji su na samom početku poslovne karijere, kao i inovativnim projektima u svim sferama društva. Digitalna transformacija je nemoguća bez ICT industrije i zato smo snažno podržavali razvoj IT sektora kroz podršku inovativnim grantovima, predakceleracijskim programima, a prošle godine smo podržali i kreiranje strateškog digitalnog IT klastera kao važnog katalizatora budućeg ekonomskog rasta i digitalizacije našeg društva.

Ova Vlada je, tragično, u potpunosti zanemarila ovaj najvažniji resurs i dozvolila da se on osipa. Umjesto da danas Crna Gora dobije dodatnih 15 novih doktoranada za koje je trebalo da bude izdvojeno 700.000 eura, Vlada je pomenuti program obustavila i prekinula podršku ovim prosperitetnim mladim ljudima.

POBJEDA: Koji su još projekti, mimo ovih na koje ste ukazali, zaustavljeni?

DAMJANOVIĆ: Novi naučno-istraživački projekti za koje smo odvojili dva miliona eura su odmah po postavljenju nove ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta zaustavljeni i do danas nijedan naučno-istraživački projekat nije podržan. Ovo je nemjerljiva šteta po ukupan razvoj crnogorske privrede, jer je upravo kroz ovaj instrument prethodnih godina ostvarivana značajna saradnja između Univerziteta Crne Gore i privredne zajednice. Kroz ove projekte fakulteti su bili u mogućnosti da podrže najbolje studente, magistrante i doktorande da kroz učešće u projektima nastave obrazovanje u Crnoj Gori i doprinesu sveukupnom privrednom razvoju. Centri izvrsnosti za koje smo bili odvojili dva miliona eura su zaustavljeni. Projekat podrške IT industriji za koji smo planirali skoro milion eura i dalje nije realizovan, a do danas nijedan startap nije podržan. Suma od dva miliona eura je bila planirana za podizanje institucije fonda za inovacije, a danas je fond samo blijedi tekst na papiru bez organizacije ili programa podrške kao i sredstava za finansiranje projekata.

Tragedija je još veća što i osnovni konkurs za naučno-istraživačku i inovativnu djelatnost (NIID) vrijednosti 600.000 eura, koji pruža bazičnu podršku naučnoj i inovativnoj zajednici, prvi put poslije niza godina nije raspisan.

Crna Gora izgubila lidersku poziciju u SEEIIST programu vrijednom oko 250 miliona eura

POBJEDA: Prethodna Vlada i Vi ste bili inicijator ideje za projekat Međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi, instituta za hadronsku kancer terapiju. Što je danas sa SEEIIST programom?

DAMJANOVIĆ: Zahvaljujući ličnim međunarodnim konekcijama uspjeli smo da za vrlo kratko vrijeme projekat uvedemo u drugu fazu razvoja za koju smo obezbijedili podršku od 18 međunarodnih institucija iz 14 evropskih zemalja, kao i finansijsku podršku od 6,5 miliona eura od Evropske komisije. Aplicirali smo za pozicioniranje ovog projekta na jedinstvenu listu evropskih infrastrukturnih projekata (ESFRI roadmap) koji je trebalo da nam obezbijedi treću razvojnu fazu i dodatna sredstva od četiri miliona eura. Ukupna vrijednost SEEIIST projekta je oko 250 miliona eura i dominantno je trebalo da se finansira iz evropskih fondova.

S obzirom na to da sam bila pokretač ove inicijative i simbol SEEIIST-a, ponudila sam novoj vladi podršku u daljem vođenju projekta. Međutim, moja smjena i stopiranje moje funkcije predsjedavajuće Upravnim odborom političkog tijela SEEIIST-a, koja je zapravo iza kulisa inicirana od strane nekoliko članova tog tijela iz vrlo jasnog razloga, a realizovana preko sadašnje Vlade, je, nažalost, uticala da Crna Gora izgubi političko liderstvo u SEEIIST projektu.

Podli mehanizmi, politički motivisani, koji su korišćeni kao udarci na moju reputaciju su izazvali veliko razočaranje kod šire međunarodne naučne i medicinske zajednice koja je reagovala i uputila pismo protesta Vladi Crne Gore. Interni problemi koji su se ređali, ali i gubitak političkog liderstva tokom evaluacije ESFRI aplikacije, koju je predvodila Crna Gora, odrazili su se na loš rezultat. Izgubili smo šansu da projekat dobije dodatnih 3-4 miliona eura kroz EU fondove neophodne za ulazak u treću fazu razvoja.

Projekat je u krizi, jer nedostaje jasno političko liderstvo, kao i profesionaline vještine za njegovo vođenje. Osim predanog rada, ovaj program podrazumijeva i snažnu povezanost sa međunarodnim naučnim institucijama.