Pravoslavni vjernici danas slave jesenji Krstovdan koji predstavlja praznovanje dva praznika u vezi sa Časnim Krstom Hristovim: prvo pronalazak Časnog Krsta na Golgoti, i drugo povratak Časnog Krsta iz Persije opet u Jerusalim.

Preporučeno

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

NEVRIJEME U REGIONU: Hrvatsku zahvatilo nevrijeme, temperatura za jedan sat pala deset stepeni

ĐEKA ZA STANDARD: Ujedinjenje svih Albanaca bilo bi dobra stvar, ali su trenutno male šanse za to

Carica Jelena, majka cara Konstantina, obilazeći Svetu zemlju, u ruševinama Venerinog hrama našla je Časni krst na kome je razapet Isus Hrist.

Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti – poznata je izreka, pa vjernici uglavnom poste na hlebu i vodi.

Na Krstovdan važi pravilo strogog posta, samo na hlebu i vodi, dok je hrana životinjskog porijekla strogo zabranjena. Zanimljivo je da je na Krstovdan dozvoljeno jedenje grožđa, dok je drugo voće takođe zabranjeno, baš kao i mrs.

Dok za mnoge druge praznike koji su obilježeni crvenim slovom važi da ne treba spremati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto. Na današnji dan je dobro urediti kuću i tako je, uslovno rečeno, pripremiti za zimu.

Na Krstovdan je, naime, dobro da poslodavci isplate svoje radnike. Ovaj običaj nastao je u stara vremena jer su se na današnji dan isplaćivali radnici koji su čuvali polja od Đurđevdana (6. maja) do Krstovdana (27. septembra).

Takođe, postoje i običaji da se na ovaj dan bere i posvećuje bosiljak. Inače, vjeruje se da oni koji ne rade na današnji dan bilo koji od poslova u kući neće imati sreće cijele godine.