Epilog javnog poziva, koji je trajao od 1. do 8. jula, trebalo bi da bude kreiranje programskog rješenja koje će građani koristiti za kontrolu podataka koje su dali popisivačima u odgovorima na pitanja o etničko-kulturološkim karakteristikama. Za to su do juče poslije podne svoje prijave podnijele tri kompanije.

Prema informacijama koje smo dobili, Uprava za statistiku je do sinoć u ponoć provjeravala da li su sadržaji tenderskih prijava u skladu sa traženim preferencama i procedurama, te čekala eventualne prigovore. Upravo od toga zavisi eventualni izbor izrađivača softverskog rješenja koji će omogućiti da rezultati popisa budu objavljeni i da građani mogu provjeriti vjerodostojnost podataka koje su tom prilikom dali.

Raspisivanju četvrtog tendera prethodila je promjena u sadržaju poziva. Monstat je tom prilikom precizirao kako su tri postupka poništena zbog izostanka ispravnih prijava, a kao glavni razlog za to naveli su novčani iznos koji je bio opredijeljen kao naknada za izradu softvera. Zbog toga su odlučili da prvobitni iznos od 20.000 eura sa porezom na dodatu vrijednost, odnosno 16.529 eura bez PDV-a, u četvrtom tenderu povećaju na 30.249 eura, sa PDV-om (24.999 eura bez PDV-a).

Od izrade ovog softvera ipak ne zavisi objavljivanje podataka sa popisa, najavljenih još za proljeće ove godine. Glavni problem je izostanak usklađivanja zakonske regulative na osnovu koje bi Uprava za statistiku imala pristup bazama podataka Ministarstva unutrašnjih poslova i mogla da provjeri i eliminiše eventualne unose podataka nepostojećih građana. Pejović je sredinom mjeseca o tome indirektno informisao pojedine poslanike Skupštine i tom prilikom poručio da će Monstat morati da objavi rezultate popisa u septembru, bez obzira da li će zakonska regulativa do tada biti izmijenjena.

Više puta odlagani popis stanovništva, domaćinstava i stanova sproveden je od 3. do 28. decembra 2023. godine, a popisivači su tada registrovali 673.203 osobe.

Povezani članci

Društvo

Specifikaciju za izradu softvera za kontrolu popisa i izvještaje Komisije Vlada proglasila tajnim podatkom

Politika

Nekoliko pitanja za Monstat i članove opozicije u Odboru

Društvo

Na tender za nabavku softvera za kontrolu podataka popisa nije stigla nijedna ponuda

Prvi, preliminarni podaci objavljeni su još krajem januara i odnosili su se na broj stanovnika po opštinama. Prema njima, Crna Gora ima 633.158 stanovnika, 217.441 domaćinstvo i 396.873 stana, što predstavlja porast od oko dva odsto u odnosu na rezultate iz 2011. godine.

Crna Gora ima 1.400 naselja, od kojih 227 broji manje od 10 stanovnika. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Najmanje stanovnika registrovano je u opštinama Šavnik, Plužine i Žabljak.

SNS traži objavljivanje rezultata „u najkraćem roku“

Srpski nacionalni savjet uputio je juče zvanični zahtjev Monstatu za objavljivanje rezultata popisa sprovedenog krajem prošle godine.

U otvorenom dopisu upućenom direktoru Pejoviću, koji potpisuje predsjednik Savjeta Momčilo Vuksanović, insistira se da „Monstat u najkraćem roku saopšti konačne rezultate sprovedenog popisa u svim kategorijama izjašnjavanja“.

” Kao državna institucija koja se bavila procesom popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, od najvećeg broja zainteresovanih subjekata dobili ste najšire povjerenje pa stoga od vas očekujemo da saopštite rezultate istraživanja u cjelosti, koje zasigurno posjedujete. Svako dalje oklijevanje u objavljivanju konačnih rezultata popisa otvara prostor neregularnosti i nepovjerenju prema vašoj instituciji”, stoji u zahtjevu ovog udruženja.

Kako su precizirali, ova „krovna organizacija srpskog naroda u Crnoj Gori i aktivni učesnik popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini“ smatra da „ne postoji ni jedan objektivan i opravdani razlog da rezultati popisa ne budu objavljeni, pa i u slučaju da država Crna Gora ima višemilionski broj stanovnika“.

” Sa zahtjevom za saopštavanje konačnih rezultata popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini Srpski nacionalni savjet obratio se zvanično zaštitniku ljudskih prava i sloboda kako bi konačno srpski narod u Crnoj Gori, u skladu sa zastupljenošću, mogao da ostvari svoja legitimna prava koja su za sebe ostvarile sve druge autohtone nacionalne zajednice u Crnoj Gori”, zaključuje se u saopštenju.