Digitalna diplomatija predstavlja digitalno otelotvorenje meke moći odnosno digitalno naličje javne i diplomatije generalno. Suština diplomatije jeste komunikacija, bilo da se radi o saopštavanju poruke, bilo o njenom prijemu a u srži društvenih mreža i „Digitalne diplomatije“ jesu obe strane novčića.

Kriza izazvana korona virusom još jednom je u praksi pokazala koliko su se diplomatske aktivnosti presele u onlajn područje. Osim prave ekspanzije zvaničnih bilateralnih i multilateralnih video konferencija organizovanih putem video čet aplikacija poput Zuma i Skajpa, pojedine države su putem svojih zvaničnih naloga na društvenim mrežama slale važna obaveštenja svojim građanima u inostranstvu, zahvalnost prijateljskim državama na pomoći a vidjeli smo i koliko su bili važni #ostanitekodkuće apeli. Ni države regiona u tome nisu zaostajale a o svemu detaljnije ćemo nekom drugom prilikom.

Zemlje regiona

Kako bismo povećali svijest o značaju digitalne diplomatije i njene pozitivne mogućnosti, u regionalnom kontekstu, 2017. godine  objavili smo našu prvu analizu digitalne diplomatije zemalja bivše Jugoslavije (u okviru koga smo analizirali i korišćenje interneta i društvenih mreža. U navedenoj analizi, koristili smo kvantitativne podatke o broju pratilaca, to uporedili sa brojem stanovnika i dobili određene pokazatelje na osnovu kojih je  izvršeno rangiranje. Tada se pokazalo da Republika Hrvatska najbolje stoji na ovom polju i sa pravom je ponijela titulu šampiona digitalne diplomatije u regionalnim okvirima.

U najnovijoj analizi, koju vam predstavljamo, a koju smo radili za period 2017 – 2019. godina, pored metoda koji smo koristili i u prethodnoj analizi odnosno pored utvrđivanja kvantitativnih podataka o broju različitih kanala na društvenim mrežama, broju pratilaca i broju stanovnika, te njihovom odnosu, koristili smo i određene kvalitativne parametre kako bismo pokušali da što vjernije dočaramo stvarnu sliku. U tom kontekstu pozabavili smo se analizom i ocjenom veb sajtova ministarstava spoljnih poslova, komunikacijama na zvaničnim kanalima kao i diplomatijom u užem smislu, odnosno diplomatskim ponašanjem i diplomatskom komunikacijom na navedenim kanalima.

Analizom su obuhvaćene sledeće društvene mreže: Fejsbuk, Tviter, Instagram, Periskop, Linkedin, Snepčet i Jutjub. Tik Tok predstavlja pravi hit među svjetskim liderima i međunarodnim organizacijama i veliki broj njih je otvorilo naloge na ovoj novoj platformi ali ga regionalni još uvijek nisu „otkrili“. 

Institucije koje smo analizirali u svakoj od zemalja, zavisno od državnog ustrojstva bile su: predsjedništvo, vlada, ministarstvo inostranih poslova, a od funkcija smo baš kao i u prethodnoj analizi, obuhvatili predsjednike, premijere, ministre inostranih poslova kao i istaknute pojedince koji praktikuju digitalnu diplomatiju. Zbog nemogućnosti da utvrdimo jasnu listu svih ambasada i predstavništava država regiona u inostranstvu, koje imaju svoje naloge na društvenim mrežama, ovoga puta njih smo izostavili iz analize.

Na osnovu navedenih pokazatelja dodijelili smo određene bodove i ma koliko analiza bila nesavršena, zbog promjenljivosti broja pratilaca, prema dostupnim javnim podacima do kraja 2019. godine izvršili smo rangiranje zemalja. Na ovaj način, smatramo da smo uradili mali korak u prepoznavanju truda regionalnih država i aktera koji praktikuju digitalnu diplomatiju, u svrhu regionalnog pomirenja i ekonomskog napretka.

Takođe, ovog puta smo se pozabavili i analizom pratilaca tzv „fake“ odnosno lažnih naloga, analizom uzajamnog praćenja predsjednika regionalnih država, a dodijelili smo i prve digitalne značke za doprinos digitalnoj diplomatiji. Analizu svakog pojedinačnog entiteta – države, analizu uzajamnog praćenja kao i analizu brojnosti lažnih pratilaca objavićemo u narednom periodu na našem blogu.

BROJ PRATILACA

Kao prvi kriterijum i ove godine, posmatrali smo udeo broja pratilaca zvaničnih naloga prema broju stanovnika i tu su u momentu posmatranja, najbolje stajali predstavnici prištinskih institucija čiji je koeficijent 1,47 (na jednog pratioca dolazi 1,47 stanovnika). Slijedi Hrvatska sa 2,56, Sjeverna Makedonija sa 4,34, Crna Gora sa 4,86, Slovenija sa 5,21, zatim Srbija sa neočekivano visokim koeficijentom od  10,38 i Bosna i Hercegovina sa najvišim koeficijentom od 59,10 što joj je posledično donijlo i najmanje poena u ovom kriterijumu.

BROJ KANALA

Kao drugi kriterijum ocjenjivanja uzeli smo spektar različitih društvenih mreža koje koriste zvanični nalozi, pa smo tako došli do tabele iz koje se vidi da Slovenija ima naloge na 7 različitih društvenih mreža i platformi, zatim slijedi Hrvatska sa 6, Crna Gora i Srbija sa po 5, Kosovo i Sjeverna Makedonija po 4 dok je Bosna i Hercegovina na začelju sa samo 3 različite mreže koje koriste zvanični nalozi (Instagram, Tviter, Fejsbuk).  

Ovde je zanimljivo istaći da su Slovenci jedini koji koriste Snepčet za komunikaciju odnosno digitalnu diplomatiju s obzirom da je Miro Cerar jedini od regionalnih kolega koji ima svoj nalog na ovoj platformi. Čeka se prvi regionalni lider odnosno zvanični nalog na TikTok-u koji polako ali sigurno osvaja diplomatske krugove. Tako je francuski predsjednik Emanuel Makron za samo nekoliko dana od otvaranja naloga dostigao preko 700k pratilaca dok je na Tviteru za nekih 7 godina dostigao cifru od 5,4 miliona pratilaca.

DIPLOMATIJA

Slijede tri kriterijuma koja smo rangirali po subjektivnoj procjeni i analizi sadržaja, od kojih je prvi diplomatsko ponašanje, odnosno korišćenje naloga i prezentacija na veb sajtovima za digitalnu i diplomatiju u užem smislu (prednost smo dali promociji različitosti, pomirenju, boljoj regionalnoj saradnji i povezivanju, pomjirljivom i diplomatskom narativu, komuniciranju na nematernjem jeziku i tome slično).

U tom smislu zvanični nalozi Republike Sjeverne Makedonije koristili su društvene mreže i svoje naloge na njima u skladu sa najboljom diplomatskom praskom. Vještim komuniciranjem diplomatije i svojih diplomatskih aktivnosti zaslužili su najvišu ocjenu od svih rangiranih entiteta dok su institucije Bosne i Hercegovine na začelju liste, s obzirom da osim pojedinačnih slučajeva gotovo da nismo zabilježili ozbiljniji pristup ovoj tematici.

KOMUNIKACIJE

Rangirali smo i vještinu komunikacije na društvenim mrežama, vršeći uvid u kvalitet sadržaja koji se postavlja na društvenim mrežama i njegov sveukupan domet. U tom pogledu, još jednom, školski primer komuniciranja predstavljaju zvanični nalozi Sjeverne Makedonije, naročito u mandatu premijera Zorana Zaeva, a tu posebno ističemo naloge ministarstva inostranih poslova i ministra inostranih poslova Nikole Dimitrova. Poruke su kreirane tako da jasno prikazuju realne događaje, nema dosadnih fotografija rukovanja prilikom zvaničnih prijema, nema saopštenja u maniru službenih glasila, već se i na prvi pogled videlo prisustvo jasne strategije komunikacije. Profesionalno i, ne samo za regionalne okvire, odlično praktikovanje digitalne diplomatije pobralo je sve naše simpatije.

U komunikološkom smislu ističe se i odlično vođenje naloga srpskog predsjednika Aleksandra Vučića na Instagramu. Nalog „Budućnost Srbije“ iako prvenstveno namenjen domaćem publikumu odlično prati i spoljnopolitičke aktivnosti predsjednika sa komunikacijskog aspekta i pravi je primjer kako se treba obraćati naročito mlađoj publici.

SAJT

Poslednji kriterijum analize bio je ocjena veb prezentacije odnosno sajta ministarstva inostranih poslova, koji je u suštini od velikog značaja za digitalizaciju diplomatije. Pojedine države sveta već su uvele mogućnost da se putem sajta vrši kontaktiranje matične države, participira se za ponovnu izradu izgubljenog pasoša ili druge vrste privremenog dokumenta, a osim redovnih obaveštenja putem sajtova komunicira se i u kriznim situacijama.

Osim dizajna vrlo je važno da je sajt pregledan, responsivan i da nudi dovoljno informacija kako na maternjem tako i na bar jednom od takozvanih svetskih jezika. Od posmatranih entiteta ni jedan sajt ministarstva inostranih poslova nije nas u tom smislu oduševio niti se naročito istakao tako da smo po 8 poena dodijelili Hrvatskoj, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji i predstavnicama kosovskih institucija, dok bi ostale države zaista morale da ozbiljnije porade na ovom pitanju.

KONAČAN RANG

Uzevši u obzir sve navedene kriterijume, sabiranjem broja poena i njihovom podelom sa 5 dobili smo prosječne ocjene, za koje se nadamo da će biti dovoljan i pozitivan motiv posmatranim entitetima da se ozbiljnije pozabave društvenim mrežama i uopšte digitalnom diplomatijom

Ovog puta najviše poena u našem rangiranju 7,2 sasvim zasluženo osvojila je Sjeverna Makedonija, čije su institucije, a što će se videti i iz posebnog osvrta na način komuniciranja, uložile značajan trud i dobro osmišljenom strategijom jasno pokazale da se i u regionalnim okvirima digitalna diplomatija može praktikovati po gotovo svetskim standardima

Slijedi odlična Hrvatska sa 7 poena, koja je bila šampion prethodne analize ali u igri nijansi prednost je ovog puta bila na strani Sjeverne Makedonije, Rame uz rame u regionalnim okvirima su i institucije Republike Slovenija sa 6,8, poena dok su privremene institucije samouprave na KiM (koje su donedavno, zajedno sa Albanijom, bile jedina dva regionalna entiteta sa jasnom strategijom digitalne diplomatije ali su ovog puta u našoj analizi pale niže u rangiranju u odnosu na prethodnu, zbog stagniranja u diplomatskoj i stručnoj komunikaciji, kao i zbog smanjenog spektra prisutnosti na društvenim mrežama) na četvrtoj poziciji sa 6,6 poena.

Peto i šesto mjesto sa istim brojem poena 6,2, dele Srbija i Crna Gora kod kojih je prisutan ogroman potencijal koji se nedovoljno usmjerava što ukazuje na odsustvo jasne strategije državnog onlajn nastupa. Naročito je u slučaju Srbije potrebno vrlo malo preusmjeriti stratešku komunikaciju ka inostranoj publici i uspjeh ne bi izostao. 

Naročito se uočava napor i trud zvaničnih naloga Republike Crne Gore u poslednje vrijeme u praktikovanju digitalne diplomatije, pa se nadamo da će u nekoj narednoj analizi zauzeti bolju poziciju.

Bosna i Hercegovina sa samo 4 poena je na začelju i u ovoj analizi zbog jasnih razloga nepostojanja zvaničnih naloga i zvanične strategije komunikacije što je vjerujemo uslovljeno dubokom institucionalnom krizom u ovoj državi.