Video
Crna Gora i dalje je prepoznata kao zemlja tranzita za žrtve ili potencijalne žrtve trgovine ljudima, a manje kao zemlja porijekla ili krajnje destinacije. U posljednje vrijeme povećan je broj potencijalnih žrtava trgovine ljudima koje su identifikovane u riziku da postanu žrtve sklapanja nedozvoljenog braka i seksualne eksploatacije, posebno iz zemalja okruženja, pišu Dnevne novine.
Preporučeno
Zato je Radna grupa za praćenje implementacije Strategije za borbu protiv trgovine ljudima sačinila Nacrt strategije za borbu protiv trgovine ljudima za period 2019-2024. godine, koji u prvom planu ima prevenciju trgovine ljudima, što podrazumijeva unapređenje preventivne aktivnosti i učešće svih aktera na državnom nivou u njihovom sprovođenju.
Strategija kao jedan od glavnih ciljeva ima unapređenje znanja svih profesionalaca i predstavnika nevladinog sektora koji su u kontaktu ili mogu doći u kontakt sa žrtvama trgovine ljudima u odnosu na identifikaciju, upućivanje i zaštitu žrtava i krivično gonjenje počinilaca. Jedna od planiranih aktivnosti koja bi trebalo da dovede do željenog cilja je, prije svega, akreditacija programa i organizacija obuke nastavnika u odnosu na prevenciju trgovine ljudima sa fokusom na fazu vrbovanja, kao i moguće oblike eksploatacije, za šta će iz budžeta biti izdvojeno oko 2.000 eura. Osim toga, Strategijom je planirano i organizovati obuke za predstavnike policije o proaktivnoj identifikaciji slučajeva trgovine ljudima i upućivanju žrtava na službe pomoći.
Relevantni vladini akteri, pravosudni organi, kao i predstavnici civilnog društva, shvataju da implementacija Strategije isključivo zavisi od sveobuhvatnih i usklađenih odgovora svih struktura. Stoga se očekuje da će poštovanje vodećih principa za implementaciju osigurati fokusiranje aktivnosti nadležnih državnih institucija i civilnog društva na efikasnu i sveobuhvatnu borbu protiv trgovine ljudima.
Kada se žrtve identifikuju, sljedeći korak je njihova zaštita. Takođe, treba im pomoći i u njihovoj društvenoj reintegraciji. Ovo je ujedno drugi cilj koji je predviđen Strategijom za borbu protiv trgovine ljudima, koji kao krajnji rezultat ima povećani broj identifikovanih žrtava i potencijalnih žrtava trgovine ljudima, naročito djece, veći kvalitet i efikasnost programa i servisa za pomoć žrtvama. Da bi se željeni rezultat ostvario neophodno je “unaprijediti identifikaciju žrtava i potencijalnih žrtava trgovine ljudima među ranjivim grupama, osigurati efikasnije funkcionisanje mehanizama za nadoknadu štete žrtvama i unaprijediti zaštitu žrtava tokom krivičnog postupka sa posebnim akcentom na djecu”.
Osim toga, Strategija preporučuje da bi Ministarstvo unutrašnjih poslova trebalo obezbijediti kadrovsko popunjavanje Odsjeka za suzbijanje trgovine ljudima, krijumčarenja i ilegalnih migracija za šta bi iz državnog budžeta trebalo izdvojiti 20.000 eura. Uprava policije trebalo bi da razvije i organizuje treninge za jačanje kapaciteta stručnog tima za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima, koji bi, prema planu, koštali oko 3.000 eura i bili bi finansirani od donatora. Ukoliko ova Strategija do 2024. godine bude adekvatno implementirana očekuje se da bi broj identifikovanih žrtava trgovine ljudima na nacionalnom nivou bio povećan za 10 odsto. Za isto toliko procenata trebalo bi da bude povećan broj stručno osposobljenih žrtava trgovine ljudima.
U Crnoj Gori evidentiran je mali broj procesuiranih slučajeva po osnovu člana 444 Trgovina ljudima. Uslijed nepostojanja dokaza da određen događaj bude kvalifikovan kao krivično djelo trgovine ljudima dešava se da isti bude kvalifikovan kao krivična djela posredovanje u vršenju prostitucije, zlostavljanje i zanemarivanje maloljetnog lica, vanbračna zajednica sa maloljetnim licem i slično.
Strategijom je predloženo da se treba dodatno raditi na uspostavljanju specifičnih programa obuke za službenike policije, tužilaštva i sudstva, po potrebi i stručnih radnika centara za socijalni rad, koji će se bazirati na svojevrsnoj konferenciji slučaja, odnosno na razradi slučajeva iz prakse sa ciljem definisanj a mogućnosti unapređenja vođenja istraaga i procesuiranju slučajeva.
“Polazeći od toga da je žrtve trgovine ljudima, od kojih su djeca najosjetljivija, vrlo teško otkriti, Strategija fokus stavlja na rodne specifičnosti samog zločina, obezbijeđujući adekvatan odgovor na njihovu ranjivost. Istovremeno posebna pažnja poklanja se praćenju novih trendova u trgovini ljudima i preusmjeravanju fokusa sa pristupa zasnovanog na krivičnom zakonodavstvu na pristup orijentisan na žrtve, vodeći računa da djeca budu maksimalno zaštićena”, navodi se u nacrtu.
Stoga, uspješna borba protiv trgovine ljudima podrazumijeva multisektorski pristup i intenzivnu međunarodnu saradnju, uz primjenu efikasnih mjera na planu prevencije, identifikacije i zaštite žrtava, kažnjavanja počinilaca uz obavezno partnerstvo sa institucijama, privrednicima, privatnim sektorom, kako na nacionalnom, tako i na regionalnom i međunarodnom planu.
Budući da u prethodnoj Strategiji nijesu ispunjeni svi predviđeni ciljevi vezani za međunarodnu saradnju u oblasti trgovine ljudima, ova strategija predlaže uspostavljanje kontakata sa relevantnim licima u cilju poboljšanja efikasnosti procesa identifikacije, krivičnog gonjenja počinilaca i sistema za razmjenu podataka sa drugim zemljama. Takođe, identifikovano je da postoji potreba za nastavkom uspostavljanja saradnje sa zemljama porijekla žrtava trgovine ljudima koje su identifikovane u Crnoj Gori, ali i dalje inteziviranje saradnje sa zemljama EU i međunarodnim organizacijama koje rade na polju borbe trgovine ljudima, sve sa ciljem sprovođenja zajedničkih aktivnosti na ovom planu.
Crna Gora do sada je uspostavlila naročito uspješna partnerstva sa nevladinim i međunarodnim organizacijama koje su u velikoj mjeri podržale realizaciju aktivnosti usmjerenih na suzbijanje trgovine ljudima, kao što su OEBS, UNICEF, IOM, UNODC, Crveni krst itd.
