Đukanović uručio odlikovanja: Crna Gora još nije dovoljno ukazala zasluženo poštovanje generaciji poslijetarnih podvižnika

Đukanović je lično uručio Orden crnogorske velike zvijezde Radivoju Brajoviću, Orden crnogorske zastave prvog stepena Vuku Dragaševiću, Zariji Vukašinoviću, Branku Banjeviću i posthumno Rafetu Husoviću.

Orden crnogorske zastave drugog stepena uručen je UBNOR-a i antifašista Nikšića i posthumno Radoju Pajoviću. Predsjednik je odlikovao i admirala Branka Mamulu ordenom Crnogorske zastave prvog stepena, koji će mu biti naknadno uručen.

Đukanović je poručio da ove godine Dan državnosti slavimo u okviru obilježavanja velikog jubileja – 80-togodišnjice Trinaestojulskog ustanka.

“Tim povodom odlučio sam da odlikujem jedan broj istaknutih ličnosti za izuzetan doprinos u NOB, kao i obnovi i izgradnji Crne Gore, ponovnom uspostavljanju njene nezavisnosti, razvoju i afirmaciji u raznim periodima poslije II svjetskog rata. Nažalost, dvojicu dobitnika odlikovao sam posthumno. Odlikovanja će primiti predstavnici njihovih porodica. O zaslugama svakog od odlikovanih mogao bih govoriti veoma dugo i argumentovano. Opredijelio sam se za samo kratko podsjećanje na najmarkatnije djelove njihovih bogatih biografija koje su me opredijelile za upravo ovakvu selekciju”, kazao je predsjednik prilikom odlikovanja.

Orden Crnogorske velike zvijezde, kaže, dodijelio je Radivoju Brajoviću, koji je jedan od najistaknutijih crnogorskih rukovodilaca SR Crne Gore u poslijeratnom periodu.

“Između ostalog bio je predsjednik Predsjedništva, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade Crne Gore. Jedan je od najzaslužnijih za ekonomski preporod i ukupan razvoj naše države u tom vremenu. Crna Gora, koja je važila za jednu od nerazvijenijih federalnih jedinica u Jugoslaviji, dok je gdin Brajović vodio Izvršno vijeće bila je najbliža prosjeku jugoslovenske razvijenosti. Takođe, uspostavila je veoma vrijedne međunarodne ekonomske i političke veze”, navodi predsjednik.

Nakon odlaska s političkih i državnih funkcija, i raspada SFRJ, dodaje Đukanović, uključio se u borbu za građansku, demokratsku i suverenu Crnu Goru.

“Uoči referenduma je bio član Savjeta Pokreta za obnovu nezavisnosti naše države. I danas svojim znanjem i iskustvom doprinosi progresu i afirmaciji Crne Gore”, ističe Đukanović.

Đukanović poručuje da je Vuko Dragašević istaknuti crnogorski i jugoslovenski političar i diplomata, učesnik Narodnooslobodilačke borbe od 1941. i nosilac Partizanske spomenice. Bio je član Predsjedništva SR Crne Gore, ministar u njenoj vladi, i u Vladi SFRJ, kao i jugoslovenski ambasador.

“U dugom i veoma plodnom radnom i životnom vijeku dao je izuzetan doprinos političkom, ekonomskom i društvenom napretku pljevaljskog kraja, Crne Gore i Jugoslavije. S velikim entuzijazmom podržao je obnovu crnogorske nezavisnosti. I danas svojim ugledom i angažmanom izuzetno doprinosi očuvanju antifašističkih tekovina i evropskom putu razvoja naše domovine”, rekao je predsjednik Crne Gore.

I Zarija Vukašinović je, dodaje, učesnik NOR od 1941, jedini živi borac Druge čete Trećeg bataljona Četvrte crnogorske proleterske brigade koja je vodila herojsku borbu na Ljubinom grobu 12. i 13. juna 1943. tokom bitke na Sutjesci.

“Na Ljubinom grobu je tada bilo 40 proletera koji su, na naređenje Tita i Vrhovnog štaba da taj položaj brane po cijenu života, odgovorili: „Dok god na Ljubinom grobu budete čuli pucnje naših pušaka Njemci neće proći. A kad toga ne bude, znajte da na njemu više nema živih proletera“. U najranijoj mladosti bio je u toj četi besmrtnih, a danas na kraju desete decenije, s jednakim žarom ističe da je fašizam najveće zlo, i da se protiv toga svi moraju boriti”, naveo je Đukanović.

Branko Banjević je, navodi predsjednik, jedan od najvećih crnogorskih intelektualaca, koji je u djetinjstvu prošao kroz vrata ratnog pakla. Potiče iz čuvene partizanske porodice, pa je sasvim logično što je, kako kaže, provodeći najveći dio djetinjstva u zbjegovima, obavljao i važne kurirske poslove za Narodnooslobodilački pokret.

“On je jedan od najboljih crnogorskih pjesnika, vrsni erudita, književni kritičar i istoričar književnosti koji je dao nemjerljiv doprinos afirmaciji crnogorske nacionalne kulture, posebno književnosti i jezika. Zahvaljujući njemu uspostavljena su pouzdana mjerila vrijednosti crnogorskih pisaca i njihovih djela. On je nezavisni intelektualac koji je u svim prilikama i vremenima jasno iznosio stavove o društvenim, kulturnim i političkim pojavama, otvoreno se angažujući u odbrani Crne Gore kad god je bila u opasnosti. Bio je jedan od osnivača Društva nezavisnih pisaca i Matice crnogorske, i njihov predsjednik”, pojasnio je predsjednik, dodajući i da je Banjević jedan je od inicijatora i član Savjeta Pokreta za nezavisnu Crnu Goru uoči referenduma 2006. godine.

Poručuje i da je crnogorska književna i intelektualna scena je uvijek, kao i danas, bila prepoznatljiva po angažmanu Branka Banjevića.

“Branko Mamula je učesnik Narodnooslobodilačkog rata od 1941. i nosilac Partizanske spomenice. Briljantnu karijeru započetu u Jugoslovenskoj ratnoj mornarici u kojoj je stekao čin admirala flote, zaokružio je obavljajući dužnost Načelnika Generalštaba JNA i ministra odbrane SFRJ. U Crnoj Gori, koja mu je postala druga domovina, živi nakon raspada bivše Jugoslavije, dajući nesebičan doprinos njenoj afirmaciji, razvoju i napretku”, dodao je Đukanović.

Ostao je, poručuje, dosljedan najboljim vrijednostima iz vremena antifašističke Narodnooslobodilačke borbe i socijalističke izgradnje Jugoslavije. Bezrezervno je integrisan u savremeno crnogorsko društvo, uz punu podršku ostvarenju strateških ciljeva savremene Crne Gore na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu.

Predjsednik Crne Gore rekao je i da Rafet Husović nažalost odnedavno nije među nama.

“Da s pijetetom čuvamo uspomenu na njegov lik i djelo, i poštovanje za sve što je za vrijeme svog kratkog, ispunjenog života, uradio za Crnu Goru, potvrđuje i ovo odlikovanje koje mu posthumno dodjeljujemo. Bio je lider Bošnjačke stranke od njenog osnivanja. Ona je dala izuzetan doprinos unapređenju položaja bošnjačkog naroda u Crnoj Gori. Isto tako, i obnovi crnogorske nezavisnosti, ostvarenju unutrašnjih i spoljnopolitičkih strateških ciljeva zemlje, ravnomjernijem regionalnom razvoju, učlanjenju u NATO kao i napretku u pregovaračkom procesu sa EU”, navodi predsjednik.

Tim vrijednim ostvarenjima, poručuje, poseban lični pečat dao je Rafet Husović, obavljajući značajne državne i političke funkcije. Prema njegovim riječima, ostaće upamćen i po činjenici da je Bošnjačku stranku učlanio u porodicu modernih evropskih stranaka – Evropsku narodnu partiju.

A posebno, kaže Đukanović, po doprinosu unapređenju multietničkog sklada na koji je savremena građanska Crna Gora veoma ponosna.

“Orden Crnogorske zastave drugog stepena dodijelio sam Udruženju boraca NOR i antifašista Nikšića, na predlog SUBNOR, kao i posthumno Radoju Pajoviću. Udruženje boraca NOR i antifašista Nikšića se u boračkoj organizaciji godinama smatra najboljim udruženjem, ne samo zbog brojnosti članstva nego i po konkretnim aktivnostima kojima promoviše i afirmiše slobodarstvo i antifašizam kao temeljne vrijednosti Crne Gore”, saopštio je crnogroski predsjednik.

Između ostalog, poručuje, na njihovu inicijativu u Nikšiću su obnovljena i podignuta 242 spomen-obilježja, i od zaborava sačuvana imena 158 istaknutih ljudi nikšićkog kraja.

Jedna od najvažnijih aktivnosti je, prema njegovim riječima, razvijanje antifašističke svijesti, posebno kod mladih naraštaja.

“Pokrenuli su izuzetno značajnu akciju pod nazivom „Svi smo mi antifašisti“ koja okuplja 27 organizacija, ustanova i srednjih škola. U svim osnovnim i srednjim školama organizovani su istorijski časovi i predavanja posvećena znamenitim ličnostima i događajima iz slavne crnogorske istorije. Zahvaljujući u dobroj mjeri tome srednjoškolske ekipe mladih antifašista višestruki su pobjednici takmičenja „Crna Gora i njena sloboda“. UBNOR Nikšića je poznat i po veoma plodnoj izdavačkoj djelatnosti posvećenoj slobodarstvu, NOB i istaknutim pojedincima”, navodi on.

Kako je rekao, nažalost, i dr Radoja Pajovića posthumno odlikuje.

“On je bio jedan od najznačajnijih crnogorskih istoričara, i po priznanju njegovih kolega, najbolji istoričar za period Crne Gore u Drugom svjetskom ratu. Čitav radni vijek je proveo u Istorijskom institutu, samostalno i kao koautor objavio je 12 knjiga. Autor je čuvene studije „Trinaestojulski ustanak u našim i italijanskim izvorima“. Poseban doprinos crnogorskoj istoriografiji predstavlja njegova stručna i naučna borba protiv pokušaja da se nenaučnim revizionizmom ospore činjenice o Drugom svjetskom ratu”, ocijenio je Đukanović.

Argumentovano i hrabro, kako je rekao, borio se protiv rehabilitacije vođa kolaborantskog četničkog pokreta. Pripadao je krugu intelektualaca koji su podržali obnovu državne nezavisnosti Crne Gore i koji su doprinosili afirmaciji crnogorskog identiteta.

“Dozvolite da istaknem da mi je čast da kao Predsjednik države dodijelim visoka državna odlikovanja ovom krugu crnogorskih i jugoslovenskih uglednika. I da istovremeno primijetim: Savremena Crna Gora još uvijek nije dovoljno ukazala zasluženo poštovanje generaciji poslijetarnih podvižnika, koji su zahvaljujući nezaboravnoj pobjedi u II svjetskom ratu, tokom faze socijalističkog razvoja, postavili najvredniji dio temelja naše današnje države. Vjerujem da je i ova svečanost samo početak našeg adekvatnijeg odnosa prema zaslužnim ljudima toga vremena”, zaključio je Đukanović.