Video
Pozdravljajući prisutne u ime Prijestonice Cetinje, gradonačelnik Nikola Đurašković kazao je da je u drugačijim istorijskim okolnostima, simbolička povezanost nenasilnih Belvederskih demonstracija iz 1936. i 2021. godine suštinski vezana za civilizacijske vrijednosti i ideale slobode, građanskog otpora i pravde kao primjer bezuslovnog patriotizma i odbrane svoje države, imena i naroda.
“Kao simbol slobodarskog otpora ugnjetačkom sistemu u Kraljevini Jugoslaviji, Belvederske demonstracije iz 1936. godine, organizovane u saradnji istaknutih prvaka Crnogorske stranke, komunista iz Crne Gore i slobodnih građana, spadaju u red onih tragičnih događaja naše slavne prošlosti koji predstavljaju svijetli primjer herojske borbe crnogorskog naroda i njegovu spremnost da se, i u najtežim prilikama, bori za svoja demokratska i nacionalna prava”, podsjetio je gradonačelnik Prijestonice.
On je poručio da Belvederski protesti trebaju biti podsjetnik da je moć naroda najveća politička snaga, a da nam i ova godišnjica treba služiti kao napomena da se nikada ne smijemo umoriti u borbi za slobodu, već da se hrabrošću i odlučnošću moramo suočiti sa izazovima koji su pred nama.
Potpredsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore Stevan Radunović kazao je da su Belvederske demonstracije kamen u građevini slavne crnogorske istorije koji ne smijemo zaboravljati, na koji trebamo ukazivati i podsjećati, te da na takvim primjerima treba učiti i vaspitavati mlađe generacije.
„Na Belvederskim demonstracijama ubijeno je 6 demonstranata, sa jedinom krivicom što su voljeli slobodu i svoju državu, ranjeno je tridesetak ljudi, pohapšeno blizu 200, u uvjerenju da će se na taj način ugušiti protest i nezadovoljstvo. Međutim, niko i nikad u Crnoj Gori nije uspio da uguši i uništi slobodarski duh“, zaključio je Radunović.
Preporučeno
Polaganjem vijenca na spomen-obilježje na Belvederu obilježena je 87. godišnjica Belvederskih događaja, u kojima su smrtno stradali Jovan Šofranac, Stevo Vujović, Ilija Ražnatović, Šunjo Vukmanović, Niko Petričević i Marko Jovićević.
