Video
“Nekim ko je znaven, naučen, ko se sa kulturom srijetao još od osnovne škole – ne možete manipulisati. Ne možete manipulisati ni djetetom koje nešto zna. Što manje znaju – prije i više ćete manipulisati. To je ono što ja kažem svojim đacima: nemojte da ne znate, znajte i nikad vas niko ne može poremetiti ni u čemu”, kazala je Đurović u emisiji “Na kraju dana”, na TV E.
Na pitanje može li se muzikom čuvati identitet jednog naroda, Đurović kaže da i te kako može, ali ne samo muzikom.
“Muzikom može tako što ćete čuvati tradiciju svoje zemlje, tako što ćete – onaj ko zna i ko je zato školovan – da je izvodi, da je stalno izvodi, možda malo da je modernizuje, ali da joj zadrži autohtonost i da uči sledeće generacije. Ne mora biti prosvjetni radnik, svoju djecu da uči. Nije sramota voljeti svoje, svoju tradiciju, kakva god da je – naša je”, kaže Đurović.
Crna Gora, zemlja stijenja i stravničnih klanaca, nije imala mnogo vremena kroz istoriju da se bavi muzikom, kaže sagovornica TV E, jer je morala da se bori sa glađu, neprijateljima, bitkama, ali se pjevalo dosta toga.
“Jedina pjesma kod koje plačem kad god je izvodim je himna. Bila je to nekad himna Hej Sloveni, a sad je crnogorska himna. Ne mogu da ne pustim suzu. Nije nikakva floskula, prosto je to tako. Pjevamo je iz srca i prenosim i to na svoje đake i koleginice koje osjećaju kao ja. I to je to”, navodi Đurović.
Ističe da nije lako biti prosvjetni radnik i da je najteži dio posla motivisati djecu i naučiti ih pravim vrijednostima.
Preporučeno
“Što se tiče himne, nije to sad se mi nešto ljutimo što neko ne zna himnu, mi moramo da budemo svjesni da evo 30-ak godinama tim generacijama niko nije znao da uvriježi svijest da su himna, zastava i grb, čije god bilo, da su to vrhunski simboli jedne države, jedne zemlje – i da vi morate poštovati svaku zastavu, svaku himnu, svaki grb. Kad se nađete u prosotru gdje se to vidi ili izvodi – morate to poštovati”, zaključuje Đurović.
