Video
“Pažnju javnosti, u vezi ovog pitanja, zaokupili su i primjeri religijskog djelovanja u školskim ustanovama, na čiji dio je CGO ukazao nadležnim organima. Neki od tih slučajeva rezultirali su potvrdom da je došlo zloupotrebe škole i školskih resursa u svrhu religijskog djelovanja, suprotno odredbama Zakona. Ipak, i pored utvrđene odgovornosti, resorno Ministarstvo nije iskazalo spremnost da preduzme odgovarajuće sankcije, i tako adekvatno odredi prema takvim pojavama, ali i prevenira slične”, navodi se u saopštenju.
Ističu da je nezvanična informacija o sadržaju Temeljnog ugovora, koji Vlada Crne Gore namjerava zaključiti sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), aktuelizovala je ovo pitanje.
“Mediji su izvjestili da nacrt tog ugovora, u članu 16 sadrži i formulaciju u kojoj se navodi kako će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. CGO je upozorio i kako bi ovakva namjera ugovornih strana, a s obzirom na nedostatak informacija o pravnoj prirodi ovog ugovora, mogla biti u suprotnosti sa domaćim zakonodavstvom, pa i odredbama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koje zabranjuju religijsko djelovanje u ustanovama javnog obrazovanja”, kazali su iz CGO.
Oni izražavaju sumnju da bi se ovim članom Temeljnog ugovora otvorila vrata uvođenju vjeronauke u školama, čime bi se ugrozio kontinuitet sekularnosti vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori, koje bi, kako dodaju, moralo biti faktor očuvanja različitosti, a ne faktor polarizacije među djecom i omladinom u zavisnosti od toga kojoj religiji izražavaju pripadnost.
Prema njihovim riječima, prostor za vjersko podučavanje djece i omladine već je obezbijeđen kroz mogućnost vjerskih organizacija da takvu edukaciju vrše u okvirima svojih zajednica.
“To se zasniva na principu fakultativnosti takvog obrazovanja, odnosno djeci i njihovim roditeljima ostavljena je mogućnost izbora učešća ili neučešća u takvim programima, a u skladu sa interesovanjima za ovaj vid nastave. Takođe, CGO ističe kako je izučavanje religije već omogućeno i kroz postojeće školske kurikulume, prvenstveno kroz izučavanje istorije, književnosti, filozofije, sociologije, ali i izbornih predmeta, poput građanskog obrazovanja ili istorije religije. Kroz ove predmete, djeca mogu, sa objektivnog aspekta i naučnog stanovišta, u mjeri neophodnoj za sticanje opšte kulture, steći znanja o segmentima religija značajnim za razumijevanje određenih tema. Za razliku od koncepta koji bi vjeronauka kao predmet mogla imati, kroz već postojeće predmete se, umjesto jedne, izučava više religija, sagledaju njihove osnovne karakteristike, međusobne razlike, ali i sličnosti. Uz to, nastavu na tim predmetima izvode lica koja posjeduju relevatno pedagoško znanje i iskustvo za rad sa djecom i omladinom, a čiji rad je u skladu sa tim podložan strogoj kontroli nadležnih”, navode iz CGO.
Smatraju da pokušaj uvođenja vjerske nastave u škole, posebno po liniji sporazuma sa tek jednom od vjerskih zajednica u Crnoj Gori ostavio bi i prostor za zloupotrebe, prvenstveno zato što u ovaj proces nisu uključene druge vjerske zajednice koje djeluju na nivou države.
“Odredba koja po svojoj sadržini ovako praktično najavljuje uvođenje vjersku nastavu nije bila sadržana u temeljnim ugovorima koje je država zaključila sa drugim vjerskim zajednicama, pa je stoga nejasna i namjera da to po prvi put bude slučaj sa ovim ugovorom. To se ističe i iz razloga što u Temeljnom ugovoru koji je Crna Gora zaključila sa Svetom stolicom postoji slična, ali ne i ovako indikativna odredba. Naime, u tom ugovoru, zaključenom 2012. godine, predviđena je tek mogućnost za izučavanje katoličke vjere u javnim školama, a u skladu sa tekućim procesom zakonskih reformi i viševjerskom strukturom države, što bi bilo regulisano zasebnim ugovorom.
Odredba iz nacrta ovog Temeljnog ugovora je, u toj formulaciji, ujedno i sporna iz razloga što bi se njom evidentno SPC dala ekskluzivnost na pravu da izvodi pravoslavnu vjersku nastavu, a što se negativno odražava na položaj nezanemarljivog dijela pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori koji ne pripadaju toj zajednici – kako onih koji pripadaju Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC), tako i onih koji se izjašnjavaju kao pravoslavni vjernici, ali svoje vjerovanje ne žele definisati kroz pripadnost jednoj od ove dvije vjerske zajednice”, podsjećaju u CGO.
CGO naglašava da je za Crnu Goru, kao multietničko društvo i državu koja je definisana kao građanska, presudno važno da zadrži punu sekularnost formalnog obrazovnog sistema.
Preporučeno
“Bilo kakvo odstupanje od ovog nosilo bi ozbiljne i nesagledive posljedice po stabilnost društva. Stoga, pozivamo Vladu da sa većim senzibilitetom pristupi ovom pitanju, kao i da kroz procjenu nepovoljnog efekta ove odredbe, utiče na njeno brisanje ili izmjenu”, zaključuju u saopštenju.
